Požari, poplave, suše, žestoke oluje i druge prirodne katastrofe učinili su 2022. jednu od najskupljih godina za osiguravatelje u povijesti, ustvrdio je najveći svjetski reosiguravatelj Munich Re. Industrija osiguranja izravno je pogođena klimatskim promjenama zbog kojih su oluje sve intenzivnije i češće, a s njima i prouzročene štete.

Gubici od prirodnih katastrofa pokriveni osiguranjem dosegnuli su oko 120 milijardi dolara, slično kao i godinu ranije, no nisu dosegnuli rekordna razaranja iz 2017., objavio je reosiguravatelj.

Sve vjerojatniji ekstremi
Za Munich Re prošlogodišnje brojke nadmašuju petogodišnji prosjek od 97 milijardi dolara osiguranih šteta, kao i inicijalnu procjenu konkurenta Sswiss Re-a o 115 milijardi dolara.

”Vremenski šokovi rastu. Ne možemo nijedan pojedinačni slučaj snažnijeg nevremena direktno pripisati klimatskim promjenama, no promjena klime je vremenske eksteme učinila vjerojatnijima”, rekao je glavni klimatolog Munich Rea Ernst Rauch dodavši da 100 milijardi dolara godišnjih troškova pokrivenih osiguranjem postaju “novo normalno”.

Sveukupni gubici od prirodnih katastrofa, uključujući i one nepokrivene osiguranjem, dosegnuli su 270 milijardi dolara prošle godine, približivši se prosjeku posljednjih pet godina. U 2021. ukupne štete iznosile su 320 milijardi dolara.

Razmjerno velik udio šteta odnosi se na SAD i uragan Ian, oluju četvrte kategorije koja je pogodila Floridu odnijevši najmanje 157 ljudskih života. Ukupna šteta procijenjena je na 100 milijardi eura, od čega je 60 milijardi eura bilo osigurano. Poplave u Australiji početkom godine i u listopadu, uzrokovale su kumulativno više od osam milijardi dolara šteta pri čemu je gotovo 60 posto bilo pokriveno osiguranjem.

Za razliku od razvijenog i bogatog SAD-a s visokom penetracijom i gustoćom osiguranja, potpuno drugačija situacija na drugoj strani svijeta. Rekordne monsunske kiše u katastrofalnoj kombinaciji s bržim topljenjem ledenjaka rezultirale su razornim poplavama s najmanje 1700 mrtvih i nastalom štetom većom od 15 milijardi dolara. Veći dio nije bio pokriven osiguranjem.

Za (ozbiljne) znanstvenike nema spora da su prirodne katastrofe pogoršane klimatskim promjenama, kao i da najgore tek slijedi jer će se Zemljina atmosfera nastaviti zagrijavati iduće desetljeće, ali i nakon toga. Prema Reutersu, osiguravatelji su u nekim slučajevima povećavali premije osiguranja zbog sve veće vjerojatnosti katastrofa, a na nekim mjestima prestali pružati pokriće.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

2022. peta najtoplija
Kad je Europa u pitanju, lanjska godina bila je je druga najtoplija ikad zabilježena, rekli su u utorak znanstvenici Europske unije, ističući da su klimatske promjene donijele rekordne ekstreme i smanjene prinose usjeva, isušivanje rijeka i tisuće smrti.

Služba EU-a za klimatske promjene Copernicus (C3S) objavila je da je 2022. bila peta najtoplija godina na svijetu. Njihovi zapisi datiraju iz 1950. godine, ali drugi, dulji skupovi podataka potvrđuju da je prošla godina bila globalno peta najtoplija godina barem od 1850.

Planet je danas 1,2 stupnja Celzijusa topliji nego što je bio u predindustrijskom razdoblju zbog promjena koje je uzrokovao čovjek, a temperature u Europi u posljednja tri desetljeća povećane su više od dva puta u odnosu na globalni prosjek, kaže Copernicus.

”Već proživljavamo razorne posljedice našeg zagrijavanja”, rekla je zamjenica direktora C3S-a Samantha Burgess pozvavši na hitnu akciju za smanjenje emisija CO2 i prilagodbu klimatskim promjenama.