Republika Hrvatska u schengenski prostor ulazi 1. siječnja, što za prijevoznike roba iz Bosne i Hercegovine donosi i niz poteškoća jer teretna vozila na granici mogu čekati i do deset sati, piše internetski portal ekapija.

Još ranije ove godine, kada je postalo izvjesno da će Hrvatska od početka 2023. godine postati dio schengenski prostor, pojavila se bojazan da će takvo nešto dodatno zakomplicirati situaciju u aspektu prekograničnog režima roba. Zato je bilo potrebno da BiH iskoristi iskustva u odnosima Hrvatske i Slovenije.

Nema informacija
”Mi kao prijevoznici nemamo konkretnih informacija o nekim značajnijim promjenama. To kažem u smislu da smo mi u posljednjih nekoliko mjeseci naviknuti na duže kontrole od strane hrvatske granične policije. Oni su se već u prethodnih nekoliko mjeseci pripremali za ulazak u Schengen, i provodili punu kontrolu kakva će biti i u narednom periodu.

S tog aspekta mi očekujemo skraćenje putovanja između BiH i Europske unije zato što ćemo glavnu i najveću kontrolu obavljati na granici između BiH i Republike Hrvatske. Ići će nam u prilogu izostanak obavljanja kontrole na granici između Hrvatske i Slovenije, odnosno Hrvatske i Mađarske. Računamo sad da će ukupno vrijeme putovanja biti, ako ne skraćeno, onda isto i kao prije”, kazao je za Klix.ba potpredsjednik Udruženja u međunarodnom i međuentitetskom drumskom prijevozu putnika VTK BiH Saudin Parić.

Istaknuo je i kako su prijevoznici ranije znali doći u situaciju da autobusna linija prema Njemačkoj bude petnaesta ili dvadeseta u liniji za carinsku i graničnu kontrolu, te da se ukidanjem granice takve situacije neće događati.

”Vjerujem da će se kolege koje se bave prijevozom roba suočiti s većim problemima na graničnim prijelazima zbog ograničene infrastrukture na našim prijelazima”, naglasio je Parić. Koji su najveći izazovi s kojima će se suočiti prijevoznici roba iz BiH koji žele ući u schengenski prostor na granici s Hrvatskom nakon 2023. godine?

”Na samo dva granična prijelaza za međunarodni transport mogu se uvoziti sve vrsta roba u EU. Gužve se posebno odnose na transport lako kvarljive robe koja zahtijeva fitosanitarnu inspekciju te je neophodno u budućem periodu težiti otvaranju dodatnih prijelaza kako bi se smanjilo čekanje.

Povećat će se vrijeme boravka vozača u schengenski prostor, a dopušteni boravak je 90 dana u bilo kojem vremenskom razmaku od 180 dana. Ulaskom Hrvatske u prostor Schengena, građani BiH neće osjetiti posljedice u smislu dodatnog poskupljenja ili nestašice proizvoda koji se uvoze iz Hrvatske.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Pozitivan efekt se ogleda u tome što ulaskom Hrvatske u Schengen, prestaju kontrole na hrvatsko-slovenskoj granici, a time i česti zastoji koji trenutno postoje i na tim graničnim prijelazima”, kazali su za Klix.ba iz Vanjskotrgovinske komore BiH”, istakli su.

Veza s HGK
Klix je provjerio i da li je Vanjskotrgovinska komora BiH pozvala kolege iz Hrvatske gospodarske komore na sastanak sa prijevoznicima.

“VTK/STK BiH je u stalnom kontaktu s kolegama iz Hrvatske gospodarske komore o mnogim pitanjima, uključujući i ovo pitanje. Sigurno je da će se i dalje razgovarati o ulasku Hrvatske u Schengen i da ćemo pratiti situaciju te učiniti sve što je u našoj nadležnosti da privrednici što manje osjete ovu promjenu”, naglasili su.

Klix je zanimalo i koja je direktna moguća šteta za prijevoznike roba koja bi se potencijalno mogla dogoditi nakon što hrvatska granica bude i granica Schengena.

”Bosna i Hercegovina s Republikom Hrvatskom u međunarodnom cestovnom prometu roba ima 17 graničnih prijelaza od kojih, posebne statuse imaju Gradiška i Bijača, na kojima imamo BIP-ove, a to su prijelazi koji se mogu koristiti za sve vrste roba i na kojima su prisutni svi neophodni inspekcijski organi za pregled roba biljnog i životinjskog porijekla, živih životinja i sl. Sada su dva, a mi insistiramo da dobijemo barem još jedan, treći.

Razlog tome je činjenica da u slučaju lako kvarljivih roba poput voća i povrća, postoji zastoj jer fitosanitarne inspekcije iz BiH rade do 19 sati, a one iz Hrvatske do 15 sati. To u praksi znači da morate čekati do sutra ujutro, ako recimo u 16 sati dođete na granični prijelaz. Jedan od prijedloga ide u smjeru da se uspostavi barem još jedan prijelaz na kojemu će fitosanitarni inspektori raditi 24 sata”, kazali su iz VTK BiH.