Strani investitori u Sjevernoj Makedoniji su nezadovoljniji nego lani, piše internetski portal Deutsche Welle.

Posljednja anonimna anketa Udruge stranih tvrtki s tehnološki naprednom proizvodnjom, u kojoj je sudjelovao velik broj tvrtki u zemlji, pokazuje da ih i dalje muči niz infrastrukturnih problema, ali i strah od rizika u poslovanju, uzrokovanih rat u Ukrajini i visoke cijene električne energije, energije, sirovina i repromaterijala.

Za državu je pozitivno što su tri tvrtke – ODV Electric, Kromberg i Schubert te Gentherm preuzele prijenos djelatnosti iz Ukrajine.

Rizik inflacije
Inflacija i cijene energenata najozbiljniji su rizici za poslovanje kompanija u 2023. godini. Devedeset i četiri posto tvrtki smatra da su potrebne nove financijske mjere za ublažavanje posljedica energetske i gospodarske krize, a 53 posto da inflacija raste.

Vidi se pogoršanje nezadovoljstva u odnosu na prošlu godinu kada je bilo 10 posto. Njih 65 posto reklo je da tek trebaju riješiti infrastrukturne probleme, poput kanalizacije, pristupne ceste i priključka na vodu.

Dodatni zahtjevi za uslugama 55 posto tvrtki željelo bi dodatne infrastrukturne usluge”, kaže predsjednik Udruge stranih tvrtki s tehnološki naprednom proizvodnjom pri Gospodarskoj komori Victor Mizo.

Istraživanje je provedeno od 20. studenog do 10. prosinca ove godine. Anonimnom anketom obuhvaćene su tvrtke iz svih regija osim regije Sjeveroistok. Riječ je prvenstveno o njemačkim tvrtkama u zemlji, ali i o investitorima iz EU i drugih dijelova svijeta.

Rezultati pokazuju da 25 posto tvrtki uključenih u istraživanje nije zadovoljno infrastrukturom u mjestu u kojem posluju, 30 posto je zadovoljno, a 45 posto dalo je neutralan odgovor.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Što se tiče troškova električne energije i energenata, od 300 do 500 posto (od tri do pet puta) troškovi električne energije porasli su u 40 posto ispitanih poduzeća. Od 100 do 300 posto troškovi električne energije porasli su za 30 posto tvrtki, a do 100 posto troškovi električne energije porasli su za 30 posto anketiranih tvrtki.

Analize pokazuju da je 79 posto tvrtki nezadovoljno ili djelomično zadovoljno stanjem radne snage. Tvrtke imaju problema s pronalaskom kvalificiranih radnika, ali i s odljevom kadrova, najviše u inozemstvo – 63 posto, odnosno u druga poduzeća u zemlji – 10 posto.

Ulagači iz automobilske industrije i drugih naprednih tehnologija žele stupiti u kontakt sa 100 najboljih makedonskih stipendista koji studiraju na najboljim tehničkim sveučilištima sa Šangajske liste.

Popis su od države tražili u listopadu, ali ga nisu dobili. “Želimo im ponuditi odgovarajući posao kako bi mogli ostati u zemlji, ali popis nam još nije dostavljen”, kaže Victor Mizo, generalni direktor Costala.

Državne potpore
Analize pokazuju da 84 posto tvrtki ima ili ponekad ima problem s pronalaskom radne snage. Najteže je doći do tehničara i inženjerskog osoblja, a najlakše do administrativnog osoblja. Problema s radnom snagom ima unatoč tome što su se sve anketirane tvrtke izjasnile da će povećati plaće u 2022. za 10 do 20 posto.

Razlozi povećanja plaća su inflacija i povećanje troškova života, konkurencija i smanjena ponuda radne snage na tržištu rada, a zbog povećanja učinkovitosti i motivacije radnika.

U istraživanju se navodi i da su 94 posto ispitanih tvrtki korisnici državnih potpora, a njih 55 posto u posljednje tri godine izvršilo je investiciju s novim paketom, odnosno sklopilo novi ugovor o državnim potporama.

Dvanaest posto tvrtki imalo je investiciju u posljednje tri godine, ali nije zatražilo novi paket državnih potpora. Prvih pet pitanja na koja bi se država trebala fokusirati u 2023. godini su poboljšanje infrastrukture i pravodobno ispunjavanje ugovornih ili zakonskih obveza, usklađivanje pravila za opravdane troškove ulaganja za državne potpore i računovodstvena pravila prema međunarodnim standardima.

Istraživanje također ukazuje da bi se država trebala usredotočiti i na smanjenje operativnih troškova TIRZ-a, usklađivanje uvoznih carinskih stopa s onima u EU, kao i olakšavanje pravila i procedura za boravak i rad stranih državljana.