Europska unija trenutno svega 3% energije dobiva iz tehnologije vodika, no do 2030. bi trebala proizvoditi 10 milijuna tona vodika, uz 10-ak milijuna tona uvoza ovog energenta, što bi trebalo imati značajan efekt na energetsku tranziciju same Europe, ali i čitavog svijeta, rečeno je na konferenciji Making Hydrogen Happen koja se jučer održala u Zagrebu u organizaciji Hrvatske gospodarske komore.

Jorgo Chatzimarkakis, direktor Hydrogen Europe, istaknuo je da trenutno na EU otpada 30% globalnih nastojanja oko vodika, no da razvoj te tehnologije nije isključivo vezan uz Europu jer su u tom segmentu značajni igrači i SAD te Kina.

Velik zamah
“Kao što je pandemija naglo ubrzala digitalizaciju, tako je ruska agresija na Ukrajinu povećala izdvajanja za energetsku tranziciju te ju ubrzala do neslućenih razmjera. Kad govorimo o vodiku, naravno da se još postavlja pitanje postoji li potražnja, a s druge postoji li ponuda. To je zapravo pitanje je li prvo bilo jaje ili kokoš. To su dvije stvari koje moraju biti uravnotežene te je jasno da ne može biti potražnje ako ne postoji ponuda, i obrnuto”, kazao je Chatzimarkakis.

Danica Maljković, predsjednica Grupacije za vodik HGK komore/PD

Dodao je da tu u fokus dolaze države koje moraju biti nositelji stožernih projekata koji će vodik učiniti operativnim. “Konkretno, u Hrvatskoj imate značajnih izazova u željezničkom prijevozu jer vam pruge nisu elektrificirane. Ako bi država odlučila da na tim relacijama primjeni vlak na vodik, to bi čitavom sustavu dalo veliki zamah. Isto tako je i s gradskim prijevozom”, kazao je Chatzimarkakis.

Da Hrvatska već ima značajne reference u tehnologiji vodika potvrdio je i Ivo Milatić, državni tajnik za energetiku u Ministarstvu gospodarstvakoji vidi velike prilike za primjenu vodiku u našim brodovima, vlakovima i kamionima.

“Hrvatska je ove godine donijela Strategiju o vodiku čime smo se jasno opredijelili za zeleni vodik. Sva nastojanja moraju ići u smjeru da se iskoristi vrijeme da se hrvatska znanost, gospodarstvo te čitava država i društvo uključi u ovaj vid zelene tranzicije. Već radimo na tome da iduće godine u Zagrebu stavimo u uporabu prvi autobus na H2, potom idemo i dalje.

Velika očekivanja imamo i od Doline vodika koju čine Slovenija, Hrvatska te talijanska regija Friuli-Venezia Giulia gdje je već osigurano iz EU fondova 25 milijuna eura za razvoj i istraživanje, a isto tako se očekuju i sredstva iz programa REPower EU”, kazao je Milatić.

Dodao je da u Hrvatskoj imaju značajni kapaciteti za proizvodnju zelenog vodika iz solarnih i vjetroelektrana na Jadranu, na samim njihovim lokacijama, u razdoblju kad je potrošnja električne energije manja, a kapaciteti za njezin prijenos prema kontinentu ograničeni.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Da u Hrvatskoj postoji značajan interes za vodik, navodi, govori i činjenica da je u projekt Doline vodika uključeno više od 100 hrvatskih tvrtki i institucija. Jedna od tvrtki koja ima velike planove s vodikom je i Dok-Ing u kojoj planiraju projekt sinergije zbrinjavanja otpada i proizvodnje zelenog vodika kroz jedinstveni proces.

Izdašni izvori financiranja
Danica Maljković iz Dok-Inga, ujedno predsjednica Grupacije za vodik HGK komore, pojašnjava da je Hrvatska jedina zemlja, uz Maltu, u EU koja nema energane, odnosno spalionice otpada. “Upravo je to razlog da se nešto mora učiniti brzo i sveobuhvatno po tom pitanju. Mi smo krenuli u istraživanja upravo po pitanju kružnog gospodarstva i zbrinjavanja otpada, a pri tome se otvorila velika prilika i za vodik, i to zeleni”, kazala je Maljković.

Projekti vezani uz vodik se financijskim mehanizmima poduprijeti i kroz kreditne institucije EU, prije svega Europske investicijske banke koja će, kako je najavila Slađana Ćosić, voditeljica Ureda EIB-a u Hrvatskoj, do 2030. plasirati oko tisuću milijardi eura u zelenu tranziciju, uključujući i vodik.

Prema planovima EU, do 2024. bi u Uniji trebalo biti instalirano 6 GW elektrolize za proizvodnju vodika, a što bi do 2030. trebalo narasti na 40 GW. Procjene su da bi u to trebalo do kraja desetljeća uložiti do 42 milijarde eura, a do 2050. se očekuje čak 470 milijardi eura ulaganja u vodik.