Hrvatski sabor izglasao je u petak na izvanrednoj sjednici Zakon o dodatnom porezu na dobit prema kojem će obveznici tog poreza postati tvrtke s povećanom dobiti neovisno o djelatnosti koju obavljaju.

Za  uvođenje “ekstraporeza” izjasnilo se 96  zastupnika a protiv 37 zastupnika.

od danas

Ovo su najvažnije promjene koje u Hrvatskoj stupaju na snagu od 1. siječnja

Novi namet plaćat će tvrtke koje su u 2022. imale godišnji prihod veći od 300 milijuna kuna i to po stopi od 33 posto, no samo na dobit veću od 20 posto u odnosu na četverogodišnji prosjek.

Porez je jednokratan, a prikupljena sredstva u prvom će redu ići za potpore krajnjim kupcima energije, osobito ranjivim kućanstvima, pa dodatni porez na dobit ima element solidarnog doprinosa.

Izglasano je nekoliko financijskih zakona među kojima su i izmjene Zakona o kreditnim institucijama kako bi se osiguralo da od 1. siječnja 2023. godine Europska središnja banka može obavljati nadzor kreditnih institucija u Hrvatskoj.

Izmijenio je i Zakon o porezu na dohodak pa se plaće više ne moraju obvezno isplaćivati na tekući račun. Naime, plaće se sada mogu isplaćivati na tekući račun, a svi drugi primici na žiro račun.

Sustav porezne uprave sada je tako povezan da to nije nužno, a i zbog rasterećenja građana i poduzetnika koji sada moraju imati dva ili više računa, ta se obveza ukida, a isplate mogu raditi na bilo koji račun koji građanin želi.

Sabor je donio i dva zakona kojima se, nakon što je Hrvatska postala članica šengenskog prostora, stvaraju pretpostavke za primjenu šengenske pravne stečevine u Hrvatskoj, izmjene zakona o strancima i o nadzoru državne granice.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Od stupanja na snagu Šengenskog provedbenog sporazuma sadašnja hrvatska državna granica s trećim zemljama postaje vanjska granica Europske unije.

Od Nove godine ukidaju se 73 granična prijelaza

Od 1. siječnja 2023. ukidaju se granične kontrole na kopnenim i pomorskim hrvatskim granicama sa zemljama šengenskog prostora, dakle sa Slovenijom i Mađarskom, a od 26. ožujka sljedeće godine u zračnim lukama.

Od Nove godine ukidaju se ukupno 73 granična prijelaza prema Sloveniji (58) i Mađarskoj (15).

“Za sve građane Hrvatske to znači da više neće morati pokazivati dokumente prilikom prelaska granice”, rekao je ranije u Saboru ministar unutarnjih poslova Davor Božinović.

I dok se granične kontrole na kopnenim i pomorskim granicama sa zemljama šengenskog prostora ukidaju prvog dana 2023. granične kontrole u zračnim lukama bit će ukinute 26. ožujka sljedeće godine.

Razlika u datumima je zbog toga jer su na međunarodnoj razini utvrđeni zimski i ljetni redovi letenja, objasnio je Božinović.

U trenutku promjene s jednog na drugi red letenja, svi letovi koji su danas letovi prema državama članicama šengenskog područja postaju letovi unutar tog područja.

Dakle, vrijedi pravilo kao za sve druge domaće letove, od 26. ožujka ista je procedura letjeli u Dubrovnik ili u Amsterdam, kazao je.

U drugo čitanje poslan je paket zakona vezan uz reformu zdravstva.