Gašenjem Ingrinog ureda u Alžiru ovih dana i službeno završava nekad vrlo uspješno poglavlje poslovanja tvrtke. Glavne pozicije koje su svojedobno držali hrvatski građevinari svojom snagom u zajedničkom nastupu i s jakim referencama u izvođenju projekata u vrijednosti danas nezamislivih čak pola milijarde dolara, u Alžiru sad drže kineske i turske kompanije.

Ilustracije radi, zanimljiv je podatak da je više od 1500 turskih poduzetnika poslovno nastanjeno u Alžiru. Također, u podlozi su mega projekti za globalne igrače.

Takav je primjer ulaganje više milijardi dolara Luke Šangaj u formi alžirskog koncesionara u trgovačkoj luci nedaleko glavnog grada Alžira, po sličnom modelu u kojem su Danci zajedno s Enna Logic osvojili koncesiju za razvoj i gospodarsko korištenje kontejnerskog terminala Zagreb Deep Sea u luci Rijeka.

No, prodor velikih kineskih i turskih tvrtki, uz stalno jako prisustvo Talijana i trenutačno zaleđene odnose sa Španjolcima, nije potpunosti izbacio Hrvate iz igre. Gospodarska suradnja Hrvatske i Alžira priprema se u sektorima brodogradnje, ribarstva i gradnje marina.

Po pitanju izgradnje ribarskih lučica, već se dvije godine vode razgovori između hrvatskih tvrtki Pomgrad iz Splita i Marineteka iz Šibenika s potencijalnim alžirskim partnerima, kazao je za Poslovni dnevnik hrvatski veleposlanik u Alžiru Ilija Želalić.

Predstavnici tvrtki bili su nazočni na gospodarskom Forumu u Alžiru tijekom prošlogodišnje službene posjete Alžiru našeg ministra vanjskih poslova Gordana Grlića Radmana.

“Intencija je da se hrvatske tvrtke uključe u izgradnju marina i ribarskih lučica u Alžiru s obzirom na to da je alžirska Vlada odlučila postupno razvijati i nautički turizam. Jedna je alžirska tvrtka već posjetila tvrtku Marinetek koja im je organizirala obilazak više hrvatskih marina.

Alžirski su klijenti bili impresionirani viđenim kapacitetima i organizacijom rada hrvatskih marina. Splitski Pomgrad ostavio je odlične reference u Alžiru izgradivši više lučica, pa je tim veći njihov interes da se uključe u potencijalne nove poslove. Redovno su u vezi s hrvatskim veleposlanstvom u Alžiru”, kaže Želalić.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Gordana Deranja, članica Uprave Tehnomonta/S. Niketić/PIXSELL

“Nadamo se povratku i pratimo afričko tržište te poglavito kakvi su komercijalni uvjeti plaćanja. Održavamo kontate s investitorima i lokalnim parterima i rado smo viđeni u Alžiru”, navodi direktor Pomgrad Inženjeringa Nikša Musulin dodajući da je Alžir organizirana zemlja te da su odnosi za vrijeme realizacije projekata bili nadasve korektni.

Pomgrad, tvrtka danas u sastavu koncerna Strabag, prvi put je u Alžiru nastupio 1988. zajedno s Ingrom s projektom na sanaciji velike brane. S Ingrom se Pomgrad, specijaliziran za pomorsku gradnju, u Alžir vratio prije 20-ak godina baš na projektu gradnje tamošnjih ribarskih luka.

U kontinuitetu smo radili sve do 2016. na nekoliko projekata izgradnji ribarskih luka, koji su uspješno i u rokovima završeni pa smo svojom kvalitetom otvorili nove poslovne prilike.

Nažalost, moram reći da su od 2017., pa zatim i kroz kasniju krizu te nastavno na kretanja cijene nafte, natječaji bili lokalnog karaktera, bez devizne komponente plaćanja. Kad je cijena nafte niska, plaćanja su u lokalnoj valuti, zbog čega nismo imali interes javiti se. No, nama je Alžir jako interesantan i dalje”, navodi Musulin.

Traže stručnost i znanje
U prilog novoj stranici suradnje svakako ide lani potpisani Sporazum između dviju gospodarskih komora o osnivanju mješovitog alžirsko-hrvatskog poslovnog Vijeća. S alžirske strane Komora je imenovala predsjednika alžirskih luka, a s hrvatske strane HGK je imenovao za predsjednika direktora tvrtke SCAM koja usko surađuje s hrvatskim brodogradilištima, bavi se proizvodnjom brodskih motora i brodske opreme, te je član klastera male brodogradnje.

Također, prije pola godine u Alžiru je bila delegacija predstavnika hrvatskih klastera brodogradnje radi obilaska alžirskih brodogradilišta, kako bi se utvrdila razina i kvaliteta njihove proizvodnje čeličnih brodova. U tom segmentu, prema Želaliću, traže konkretnu podršku hrvatske tehnologije, s obzirom na to da alžirskoj strani nedostaje stručnost i znanje.

”Tijekom četverodnevnog boravka vodili su se razgovori te je alžirska strana pokazala konkretan interes za suradnjom. Predstavnici alžirskih brodogradilišta, izrazili su želju da se upoznaju s kapacitetima i tehnologijom hrvatskih brodogradilišta te je u tom kontekstu i dogovoren termin posjete početkom 2023. u RH”, navodi veleposlanik.

Alžirska je strana, dodaje, zainteresirana i da se upozna s metodologijom uzgoja tuna i općenito tog poslovanja. U tom kontekstu, hrvatska je strana već poduzela konkretne korake da ih upozna s najvećim hrvatskim proizvođačima.

U Splitu je lani u sklopu trenažnog krstarenja boravio školski jedrenjak alžirske ratne mornarice El Mellah, jedan od najvećih na svijetu/M. Šabić/PIXSELL

”Nedavno sam boravio u Skikdi, gradu u kojem je Pomgrad prije desetak godina izgradio ribarsku lučicu Stora. Upoznao sam se s vlasnikom tvornice za preradu riba (sardina i tune), čija je namjera osnovati vlastitu ribarsku flotu, kako ne bi previše ovisio o nabavci riba od drugih ribara jer su mu dnevne potrebe za preradu 20 tona ribe.

O navedenoj posjeti već su obaviješteni u RH, te je intencija da se alžirski industrijalac pozove u RH i posjeti hrvatska brodogradilišta, kako bi konkretno prenio našim stručnjacima kakvu vrstu tunolovaca želi naručiti”, kaže Želalić.

Dovodili naše kapetane
Prilika je to koja se očito nudi i za renomirano brodogradilište Tehnomont iz Pule čija članica Uprave Gordana Deranja potvrđuje njihov interes ističući da su u Tunis izvezli tunolovce, dok su tri tunolovca izgradili za naše potrebe, što je sve velika referenca, kao i izvezene ribarice za Irsku, Škotsku i Norvešku.

”Itekako smo zainteresirani za suradnju i želimo imati popunjene kapaciteta koji se ugovaraju za razdoblje od 2 dvije godine”, kaže Deranja dodajući da s njihovim stručnim kadrom i majstorima mogu realizirati bilo koji zahtjev investitora za brod do 40 metara.

Što se tiče velike brodogradnje, odnosno gradnje velikih kontejnerskih, ro-ro brodova i brodova za prijevoz rasutih tereta alžirska Vlada odlučila je nakon dugotrajnih debata i analiza pokrenuti modernizaciju vlastite flote. Kako Želalić objašnjava, prije 30-ak godina najveća državna kompanija CNAN imala je 80-tak brodova, a danas broji svega 15-tak brodova.

Ističe i da su Alžirci (između 1980. i 1995.) angažirali naše kapetane i upravitelje stroja, tj. rukovodeći kadar i tijekom tog razdoblja flota CNAN-a je bila vrlo dobro održavana, međutim s vremenom ta se situacija promijenila i rukovodstvo tvrtke je odlučilo angažirati domaće, alžirske pomorce.

”Problem koji se danas pojavljuje s rastom vozarina, tj. pomorskog prijevoza, da se velik dio tereta namijenjenih za alžirske luke doprema sa stranim brodarima, te svega 3-5% otpada na alžirsku domaću flotu koja je danas, kako sam spomenuo, vrlo mala.

Na osnovu takve situacije, alžirska država gubi na godišnjoj razini prihode od 5 do 6 milijardi dolara, jer te novce ubiru stranci s njihovim brodovima. Stoga je namjera alžirske Vlade da se modernizira flota, tj. nabave novi brodovi i smanji u predstojećim godinama taj velik odljev deviza kojeg gube zbog manjka domaćih brodova.

Prema informacijama iz mojih izvora, Alžirci pri nabavci novih brodova kontaktiraju kineska brodogradilišta, jer su njihove ponude oduvijek bile konkurentnije od drugih zemalja, a i isporuke su im bile vrlo brze”, kaže naš veleposlanik dodajući da je Hrvatska s Alžircima dok su brodovi CNAN-a ticali hrvatske luke (4 ticanja mjesečno u razdoblju 1985.-1992.) svoje brodove slala u remont u riječko brodogradilište Viktor Lenac te da je ta suradnja bila vrlo uspješna dok je postojala pomorska veza između Alžira i RH, koje danas nema.

Farmaceutski potencijal
Sadašnja je pozicija Alžiraca da se remont brodova vrši u njihovom brodogradilištu Erenav u Alžiru, kojeg “nude stranim investitorima da s njima uđu u partnerstvo, što je do sada bila nemoguća misija”.

Pored toga što će se u 2023. pokazati kakve su šanse u novim izvozim poslovima u Alžir za zainteresirane hrvatske kompanije u navedenim sektorima, vrijedno je reći i da farmaceutska industrija isto ima velik potencijal te da su u Alžiru poželjni partneri itekako i tvrtke iz hrvatske prehrambene industrije.