Ekonomistica i profesorica Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta komentirala je porezu na ekstraprofit i zamrzavanje cijena osnovnih namirnica, ali i inflaciju koja konstantno raste, javlja N1.

“Apsolutno treba produljiti mjeru zamrzavanja cijena, samo je pitanje hoće li se moći produljiti na razini cijena koje je definirala prošla odluka. Kad se gleda inflacija, 13,2 posto inflacije koji se odnosi na listopad, najveći doprinos inflaciji dao je upravo rast cijene hrane”, rekla je te dodala: “Cijena hrane radi najveći pritiskak na rast inflacije i u kontekstu toga, ona najviše pogađa najsiromašnije ljude i Vlada tu odluku mora produljiti na naredna tri mjeseca”.

Navodi da s obzirom da smo u zadnje vrijeme bilježili rast inflacije 1 posto mjesečno, a navikli smo na 2 posto godišnje, naravno da su se i proizvođačima povećali neki troškovi.

“Treba ograničiti rast cijena osnovnih namirnica”

“Mjeru treba svakako ponovno donijeti i ograničiti rast cijena osnovnih živežnih namirnica. Inflacija je doslovno nahranila sama sebe i sad ju je teško prekinuti. Izgledno je da će pritisak mjere stope inflaciije biti manji, ali nažalost rast cijena ne staje. Predikcije kažu da tek 2024. možemo očekivati približavanje stope inflaciji normalnoj razini ali na to utječe jako puno faktora”, rekla je Ivanov.

osuđeni na uvoz

Sve veće cijene: Meso u Hrvatskoj ponovno je luksuz, a ovo su najvažniji razlozi

Kaže da su se cijene energenata generalno smirile, no kad se zalihe nafte i plina potroše u ožujku, opet će doći do povećanja cijena.

“U uvjetima inflacije, kamatne stope rastu jer su one nominalna kategorija. Mi od 1.1. uvodimo euro, ali monetarni troškovi banaka će biti manji, a s druge strane onda će HNB trebati plaćati kamatu bankama”, rekla je Ivanov te je dodala: “Trebalo bi kompenzirati rast kamatnih stopa, međutim, Europska centralna banka zaoštrava monetarnu politiku, ali ona neće posustati zato što želi dokazati da se želi botiti protiv inflacije. Osobno mislim da neće doći do tako velikog rasta kamatnih stopa. Dogodio se scenarij koji se činio malo vjerojatnim; da uvodimo euro u trenutku kad će kamatne stope rasti”, rekla je Ivanov te je dodala: “Nama su kamatne stope sad prilično blizu onima na europskom području. Ako previše povećete kamatne stope, povećava se rizik da dužnici neće uredno otplaćivati kredit. Nastoji se minimalno povećavati kamatne stope”.

Ivanov je komentirala i uvođenje poreza na ekstraprofit.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Niz je problema

Pljušte reakcije na Zakon o trgovini: Treba nam zakon koji će ići ukorak s vremenom u kojem živimo

“Dvije milijarde kuna koliko bi država isprihodila iz njega nije vrijedan dugoročne štete koje bi se načinila njime. To bi dokazalo da smo porezno nepredvidiva i nestabilna ekonomija. Sad ovi poduzetnici s nižim prihodima strahuju kakvu će odluku Vlada donijeti sutra. Mjera je u svakom slučaju loša i protivna odredbama Vijeća Europske Unije koja kaže da se treba oporezivati sektor nafte, prirodnog plina i ugljena”, rekla je te je dodala: “Poduzeća su sad već neko vrijeme izložena poremećajima likvidnosti, oni već sad postoje. Traže se izuzeća da se priznaju provedena ulaganja u ranijem razdoblju, da se prizna otvaranje svjetskog gospodarstva za trgovanje robom i uslugama. Rast prihoda i dobiti je posljedica pozitivnih gospodarskih kretanja na globalnoj razini unatoč inflaciji”.

“Za poduzetnike je ova uredba kažnjavanje”

“Za poduzetnike je ova uredba kažnjavanje i ne cijenjenje njihove efikasnosti i povećanja prihoda. Treba uzeti u obzir da je i ovogodišnji rast BDP-a rezultat tog boljeg rezultata poduzetnika, izvoza i turizma, ali i većih cijena”, rekla je te dodala: “Čini mi se da je najveći problem što je izgledno da će nam sljedeće godine deficit biti veći. Ta je uredba više ispala kao populistička mjera, egalitarni sindrom da svi moramo jednako sudjelovati i snositi posljedice, ali poduzetnici su ti koji ionako snose sve fiskalne efekte”.

Navodi da bi država sad htjela takvim porezom opteretiti energetska poduzeća.

“U Hrvatskoj ta energetska poduzeća posluju u nizu drugih djelatnosti i onda da ne bi bilo tužbi, Vlada je našla kolateralne žrtve i razmjerno to poslala na sve sektore. To je u protivnosti sa samom namjerom uredbe”, zaključila je.