Povezivanje osnovne mreže prometne infrastrukture s transeuropskim mrežama i koridorima jedan je od osnovnih ciljeva i važan preduvjet za ravnomjeran razvoj svih članica EU.

EU stoga kontinuirano ulaže napore da se, usporedno s povećanjem broja članica, omogući izgradnja potrebnih prometnica i integriraju nacionalne mreže prometnica u jedinstvenu Transeuropsku mrežu prometnica (Trans – European Transport Network, TEN-T). Trenutačno se Hrvatska nalazi na dva koridora, na Mediteranskom koridoru i na Rajna – Dunav koridoru.

Amandmani Valtera Flege

Još 2016. godine Europski parlament u svojoj Odluci o poboljšanju povezanosti i dostupnosti prometne infrastrukture u Srednjoistočnoj Europi, izrazio je nezadovoljstvo položajem Luke Rijeka. Odnosno, nedvosmisleno je naglasio važnost povezivanja luke Rijeka s Baltičko-jadranskim koridorom. Do 2021. godine nije došlo do značajnijeg napretka, stoga je nužno hitno reagirati, posebno u odnosu na prometne pravce vezane na Rijeku i Ploče, te potom i na ostale hrvatske luke. Western Balkan koridor je novoplanirani koridor prema zemljama koje tek trebaju ući u Europsku uniju i proteže se od Trsta do juga Grčke, prolazeći kroz zemlje u susjedstvu. U tijeku je revizija TEN-T mreže, gdje Republika Hrvatska ima veliku priliku, s obzirom da Hrvatska nije sudjelovala u kreiranju te mreže 2013. godine. Europska komisija je 14. prosinca 2021. predložila novu Uredbu, odnosno mrežu, što se direktno reflektira na dodatno prometno povezivanje Hrvatske unutar Unije, ne samo luka već cjelokupnog hrvatskog gospodarstva. Uredba definira devet velikih europskih koridora i tri vrste prometnih mreža koje Unija planira izgraditi do 2050. godine. Sve to skupa ima velik značaj radi gradnje i financiranja. Međutim, u predmetnoj Uredbi položaj Republike Hrvatske nije zavidan, dapače. Stoga je nužno hitno reagirati. Zastupnik Valter Flego uspio je ujediniti svih dvanaest hrvatskih zastupnika kako bi dobio potporu za osam svojih amandmana koje je uložio u Odboru za promet, kojima između ostalog traži uključivanje luke Rijeka u Baltičko-jadranski koridor uz odgovorajući cestovni i željeznički pravac Rijeka – Zagreb, zatim uključenje željezničkog pravca od Rijeke do Splita u Mediteranski koridor, kao i morske i zračne luke Split. Za cestovni pravac Žuta Lokva – Postojna – Rijeka, kao i spoj istarskog ipsilona na slovenske autoceste te željeznički spoj od Buzeta do Trsta dobio je potporu i slovenskih i talijanskih zastupnika. Tu je jedna nova dimenzija sudjelovanja sa susjedima, koja otvara i priliku nove suradnje za dobrobit sve tri zemlje. Geostrateški gledano morske luke Rijeka i Ploče imaju poseban značaj. Rijeka zbog blizine LNG terminala, dok luka Ploče zbog blizine i važnosti za zemlje Zapadnog Balkana. Podršku za Ploče Hrvatska je dobila i od Prometne Zajednice za Zapadni Balkana i svih zemalja u susjedstvu. Hrvatskoj se pozicioniranjem na europske koridore, otvaraju mogućnosti dodatnih financijskih sredstva iz EU fondova, direktna veza sa Zapadom, ali i lukama na Baltiku.

Porast teretnog prometa

“Cilj je maksimalno osigurati korist Hrvatskoj. U renesansi željeznice, vremenu kada Europska unija pokušava osigurati energetsku nevisnost, ojačati svoj geostrateški položaj na Zapadnom Balkanu biti dio europskih koridora znači u svakom smislu biti integriran u Uniju”, naglasio je Valter Flego.

“Hrvatska gospodarska komora kroz svoja Udruženja luka i brodara i Udruženje željezničkog prometa više godina zagovara investicije u prometnu infrastrukturu i što jače uključivanje Republike Hrvatske u Ten-T mrežu i nove koridor. Ovo je način kako dodatno vrednovati položaj Hrvatske kao najkraće poveznice Mediterana i srednje Europe. Postane li Hrvatska dio Jadransko-baltičkog koridora, ovogodišnji velik porast teretnog prometa preko Luke Rijeka i cijelog V.b koridora dodatno će se vrednovati kroz razvoj kompletnog prometnog pravca, posebice pravca Rijeka – Zagreb prema Srednjoj Europi. Ovo je preduvjet da Hrvatska postane lider u ovom dijelu Europe u prijevozu tereta prema susjednim državama i da se ostvare planirane investicije u prometni sustav od 7 milijardi eura u sljedećih desetak godina”, kazao je predsjednik HGK Luka Burilović.

Inače, trenutačna je revizija na prvom koraku, a sada se očekuju pregovori unutar Europskog parlamenta, ali i pregovori s Vijećem i Europskom komisijom.