Obvezna mirovinska štednja, odnosno I. i II. mirovinski stup automatizirani su dijelovi mirovinskog sustava o kojima nije potrebno posebno brinuti. S druge strane, dobrovoljna mirovinska štednja, odnosno III. mirovinski stup osmišljen je da bi podigao standard umirovljenika, no ovisi o odluci svakog pojedinca ili poslodavca. Stoga je važno educirati se o dobrovoljnoj štednji i na vrijeme donijeti najbolju odluku za sebe. U nastavku donosimo odgovore na pet osnovnih pitanja koje će vam razjasniti sve o dobrovoljnoj mirovinskoj štednji.

Tko može započeti dobrovoljnu mirovinsku štednju?

Dobrovoljni mirovinski fondovi mogu biti otvoreni i zatvoreni. Unutar otvorenog mirovinskog fonda dobrovoljnu mirovinsku štednju može započeti svatko tko je građanin Republike Hrvatske u vlastito ime ili za nekog drugog, primjerice za dijete, supružnika, zaposlenika i tako dalje. Kada se radi o zatvorenom mirovinskom fondu, štednju započinje poslodavac ili pokrovitelj fonda (primjerice sindikat ili udruga) koji uplaćuje sredstva za svoje zaposlenike ili članove.

Mirovinskim fondovima upravljaju mirovinska društva. Jedno od društava druge tradicije i visoke stručnosti je Raiffeisen mirovinsko društvo koje upravlja obveznim mirovinskim fondovima, te otvorenim i zatvorenim dobrovoljnim mirovinskim fondovima. Osnovni cilj Raiffeisen mirovinskog društva je ostvarenje prinosa za svoje članove, odnosno podizanje vrijednosti imovine članova da bi se osigurale isplate mirovina iz III. mirovinskog stupa. Da biste započeli dobrovoljnu mirovinsku štednju potrebno je postati članom mirovinskog fonda.

Koliko se mora uplaćivati u dobrovoljni mirovinski fond?

Z razliku od obveznih mirovinskih fondova, glavna značajka dobrovoljnog mirovinskog fonda je fleksibilnost. Dakle, osim što ova vrsta štednje nije obvezna, fleksibilnost se očituje i tako što svatko odlučuje sam koliko će novca uplaćivati i u kojem ritmu. Može se uplaćivati jednom mjesečno, svakih nekoliko mjeseci ili jednom godišnje. Također, ako se stane s uplatama, ne obustavlja se članstvo, već se do tada ušteđena sredstva i dalje ulažu i ostvaruju prinose. Stanka može biti i privremena te kada je član ponovno u mogućnosti, može slobodno nastaviti s uplatama.

Što mirovinski fondovi rade s vašim novcem?

Konditorska industrija

Stevan Vujošević otkriva zašto je čokolada i dalje luksuz

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Mirovinsko društvo ulaže sredstva mirovinskog fonda na financijskim tržištima s ciljem povećanja vrijednosti imovine mirovinskog fonda radi osiguranja isplate mirovinskih davanja svojim članovima. Dakle, dobrovoljni mirovinski fondovi u osnovi su investicijski fondovi čija je poanta ostvariti prinos, odnosno postotnu zaradu na ukupno uplaćena sredstva svih članova fonda tijekom određenog vremenskog perioda.

Sredstva mirovinskog fonda ulažu se prema ulagačkoj politici društva te sukladno sa strogim zakonskim odredbama Republike Hrvatske koje određuju način na koji mirovinski fondovi mogu ulagati te propisuju strukturu ulaganja prema vrsti imovine, državama i regijama, valutama, gospodarskim sektorima i drugim kriterijima. Dobrovoljni mirovinski fondovi ulažu u obveznice na domaćem i stranom tržištu, dionice i ostale financijske instrumente.

Koji su benefiti, a koji rizici dobrovoljne mirovinske štednje?

Dobrovoljna mirovinska štednja jedini je oblik štednje u Hrvatskoj koji omogućuje ostvarenje prihoda i državnih poticaja. Prinos se ostvaruje kroz ulaganje mirovinskog društva koje upravlja mirovinskim fondom, dok se državni poticaj ostvaruje svake kalendarske godine na ukupno uplaćenu svotu unutar te godine. Dakle, kroz državne poticaje mirovinska štednja uvećat će se svake godine za 15% do najviše 750 kuna. Maksimalan državni poticaj moguće je ostvariti uz uplatu od 5000 kuna godišnje.

Kada se radi o poslodavcima koji uplaćuju za svoje zaposlenike, država omogućuje porezne poticaje tako što sve uplate do 6000 kuna godišnje tretira kao porezno priznati trošak. Na ovaj način, poslodavci mogu značajno uštedjeti tako što neće platiti porez na dohodak, prirez i socijalne doprinose za uplaćeni iznos, a podići će dohotke svojih zaposlenika. Također, sve isplate na temelju osobne mirovinske štednje u trećem mirovinskom stupu nisu oporezive porezom na dohodak ni prirezom.

Važno je biti svjestan i svih rizika koji se vezuju za investicije na financijskom tržištu. Iako je svim fondovima cilj ostvariti prinose, oni mogu biti i negativni. Prinosi ovise o ulagačkoj strategiji društva, cijenama dionica, vrijednosnih papira ili imovine u koju je društvo investiralo. No, prinosi od ulaganja ovise i o određenim izvanjskim rizicima na koje društva ne mogu utjecati, poput primjerice pandemije ili gospodarske krize i drugih. Zbog svih benefita i zbog rizika, dobrovoljnu mirovinsku štednju treba shvatiti kao dugoročnu štednju koja ima smisla samo ako se uplaćuje dugi niz godina ili nekoliko desetljeća.

Kako će konkretno dobrovoljna mirovinska štednja utjecati na vašu mirovinu?

Bez obzira na to jeste li još uvijek u radnom odnosu ili ne, s isplatama sredstava iz trećeg mirovinskog stupa može se početi bilo kad nakon navršenih 55 godina života ili čekati do odlaska u mirovinu.

U mirovini, uz sredstva iz prvog i drugog mirovinskog stupa koji su obvezni, isplaćivat će vam se i akumulirana sredstva iz trećeg stupa odnosno iz dobrovoljne mirovinske štednje koja podrazumijevaju sredstva koja ste štedjeli, prinose na osnovu ulaganja fonda i državna poticajna sredstva. Najkraći period isplate je pet godina, a mogu se dogovoriti mjesečne, tromjesečne, polugodišnje ili godišnje isplate. Također, moguće je odjednom podići maksimalno 30% akumuliranih sredstava.

Primjerice, ako izdvajate 500 kuna mjesečno u periodu od 25 godina, akumulirat ćete 150. 000 kuna na koje će vam država uplatiti još 18. 750 kuna državnih poticaja. U optimističnom scenariju, uz prinose od ulaganja od 5%, ukupan kapitalizirani iznos na kraju štednje bio bi 329. 855,76 kuna. Za usporedbu, nekakav srednji scenarij, odnosno prinos ulaganja od 3% značio bi ukupan iznos na kraju štednje od 249. 638,76 kuna. Naravno, postotak prinosa nije moguće predvidjeti kao niti konačan iznos štednje, ali su ovakve projekcije dobar orijentir koji vam može pomoći u odluci o dobrovoljnoj mirovinskoj štednji.