Na sjednici održanoj 10. studenog, Izvršni odbor Narodne banke Srbije (NBS) odlučio je povećati referentnu kamatnu stopu za 50 baznih bodova, na razinu od 4,5%. U istoj mjeri povećana je i stopa na depozitne olakšice – na 3,5%, kao i stopa na kreditne olakšice – na 5,5%.

“Nastavljeni troškovni pritisci i rast inflacije, prije svega uslijed rasta uvoznih cijena, utjecali su na odluku Izvršnog odbora Narodne banke Srbije da dalje poveća referentnu kamatnu stopu i time pooštri domaće monetarne uvjete.

Donošenjem ovakve odluke, Narodna banka Srbije utječe na ograničavanje sekundarnih efekata rasta cijena putem inflatornih očekivanja i time doprinosi da se inflacija u Srbiji nađe na opadajućoj putanji i vrati u granice dozvoljenog odstupanja od cilja do kraja razdoblja projekcije”, navodi se u priopćenju NBS.

Ovo povećanje referentne kamatne stope predstavlja osmo uzastopno povećanje, zaključno s kojim je od travnja ove godine povećana za ukupno 350 baznih bodova.

“Prenošenje efekata zaoštravanja monetarne politike na kamatne stope na tržištu novca, kredita i štednje ukazuje na efikasnost transmisionog mehanizma putem kanala kamatne stope.

Istovremeno, Narodna banka Srbije ograničavanju efekata prelivanja rasta uvoznih cijena na domaće cokene, kao i makroekonomskoj stabilnosti u uvjetima povećane globalne neizvjesnosti, u znatnoj mjeri doprinosi i održavanjem relativne stabilnosti tečaja dinara prema euru”, kako se navodi u priopćenju.

Nastavak pooštravanja
“Inflacija se u zoni eura, našem najvažnijem trgovinskom partneru, nalazi na najvišoj razini od njezinog osnivanja i njen povratak u granice cilja ne očekuje se prije kraja 2024. godine. Visoka inflacija je u velikoj mjeri posledica znatno viših cijena energenata i hrane, ali u pojedinim zemljama inflatorno djeluju i domaća tražnja i faktori s tržišta rada.

U takvim uvjetima, mnoge centralne banke su proteklih mjeseci zaoštravale svoje monetarne politike dinamičnije nego što se prethodno očekivalo, korigirajući pritom naviše svoje projekcije inflacije, kao i očekivanja koji je najviši nivo inflacije i kada će on biti dostignut”, navodi se u priopćenju NBS.

Građevinski sektor

Kako se tvrtke mogu zaštititi od nestabilnosti tržišta energije? Jednostavno je

INOVACIJA

Ovo smo oduvijek željeli: Zubarska stolica koja pruža vrhunsko wellness iskustvo   

ECB je i u listopadu odlučila znatno povećati svoju osnovnu kamatnu stopu (za 75 bazna boda, na 2%), a u istoj mjeri je reagirao i FED početkom studenog povećanjem svojih osnovnih stopa na raspon 3,75-4,00%.

“Nastavak pooštravanja monetarne politike vodećih centralnih banaka očekuje se i u narednom razdoblju, što bi uz nepovoljnije izglede globalnog privrednog rasta, moglo utjecati na rast volatilnosti na međunarodnom financijskom tržištu i nastavak već prisutnog usmjeravanja globalnih tokova kapitala od zemalja u razvoju ka razvijenijim ekonomijama.

Ipak, preovlađuju očekivanja da će se postupno smanjivati globalni inflatorni pritisci čemu bi, pored efekata zaoštravanja monetarnih politika centralnih banaka, trebale doprinijeti i dalje smanjenje svjetskih cijena primarnih proizvoda i energenata, prije svega nafte, kao i već prisutno popuštanje zastoja u globalnim lancima snabdevanja”.

Umjesto osvrta na stanje domaće privrede, navodi se da se nakon relativno visokog rasta u prvoj polovici godine od oko 4,1% međugodišnje, privredna aktivnost je usporila u trećem tromjesečju – prema preliminarnoj procjeni Republičkog zavoda za statistiku Serbije, međugodišnji rast bruto domaćeg proizvoda Srbije iznosio je 1,1%.

Usporavanje privredne aktivnosti bilo je veće od očekivanog, na što su se pre svega odrazili ovogodišnja suša i znatno lošija poljoprivredna sezona od pretpostavljene, smanjenje eksterne tražnje, kao i nastavljen rast troškova u proizvodnji, koji se prije svega odražava na nižu proizvodnju u građevinarstvu i prerađivačkoj industriji.

Također, zbog niskog vodostaja rijeka nastavljen je i pad aktivnosti u sektoru energetike. Izvršni odbor očekuje da će domaća privredna aktivnost biti usporena i u ostatku ove i početkom naredne godine, a da će nakon toga ubrzati, kako budu slabili efekti faktora koji su utjecali na nižu eksternu tražnju, kao i uslijed planirane realizacije investicijskih projekata, prije svega u infrastrukturu.

“Tome doprinosi očuvana relativna stabilnost deviznog tečaja i u ovim iznimno neizvjesnim međunarodnim okolnostima. Prema srednjoročnoj projekciji iz studenog, ukupna inflacija ostat će povišena do kraja ove i početkom naredne godine, ali će se nakon toga naći na opadajućoj putanji, uz znatniji pad u drugoj polovici 2023. i povratak u granice cilja do kraja razdoblja projekcije.

U cilju smirivanja inflatornih pritisaka djelovat će dosadašnje zaoštravanje monetarnih uvjeta, očekivano slabljenje efekata globalnih faktora koji su vodili rast cijena energenata i hrane u prethodnom razdoblju, kao i niža eksterna tražnja u uvjetima nepovoljnijih izgleda globalnog privrednog rasta”.

Postepeno i odmjereno
Odlučujući da postepeno i odmereno pooštrava monetarne uvjete na domaćem tržištu, Izvršni odbor je, navode, imao u vidu da kretanje inflacije u Srbiji i dalje u najvećoj mjeri određuju globalni troškovni pritisci, dok je bazna inflacija (8,6% međugodišnje u rujnu), koja je također rasla prethodnih mjeseci pod uticajem više uvozne inflacije, i dalje na znatno nižem nivou od ukupne inflacije (14% međugodišnje u rujnu).

O domaćim inflatornim pritiscima nije bilo riječi u priopćenju, koji su posljedica najavljenog povećanja plaća u javnom sektoru, mirovina te dodijelom bespovratnih sredstava mladima, čime je jaz između fiskalne i monetarne politike postao vrlo očit.

Također, nisu navedeni efekti na domaću privredu, naročito na mala i srednja poduzeća, koja su dobrim dijelom ovisna o kratkoročnim bankovnim pozajmicama, kako bi nabavljali sirovine, repromaterijal i plaćali kratkoročne obveze, te refinancirali postojeće obveze, što će imati negatin utjecaj na dalji rast proizvodnje. Sljedeća sjednica IO NBS je najavljena za 8. prosinac.