CFA udruga Hrvatska predstavila Strategiju održivog razvoja tržišta kapitala.
Hrvatsko tržište kapitala ima više potencijala nego što se u javnosti misli, ali bi male ulagače trebalo dodatno financijski opismeniti te nutkati investicijskim prilikama.
Najvažniji su to zaključci skupa “Strategija održivog razvoja tržišta kapitala u Hrvatskoj”, projekta CFA udruge Hrvatska.
Hrvatsko tržište kapitala ima više potencijala nego što se u javnosti misli, ali bi male ulagače trebalo dodatno financijski opismeniti te nutkati investicijskim prilikama.
Najvažniji su to zaključci skupa “Strategija održivog razvoja tržišta kapitala u Hrvatskoj”, projekta CFA udruge Hrvatska.
Radi se o udruzi koja okuplja stotinjak financijskih profesionalaca koji se diče prestižnom svjetskom CFA poveljom (Chartered Financial Analyst) koja postavlja standarde izvrsnosti u financijskoj industriji.
Početna ‘dijagnoza’
Jedan od ciljeva CFA udruge jest i unapređenje zakonodavnog, institucionalnog i strateškog okvira poslovanja financijske zajednice, a u tom kontekstu udruga je u petak u Zagrebu predstavila svoje viđenje razvoja domaćeg tržišta kapitala.
Kako je u uvodnoj prezentaciji kazala predsjednica udruge Maja Bešević Vlajo, strategijom se želi, među ostalim, privući veći broj domaćih i stranih ulagatelja, pružiti podršku inovacijama u gospodarstvu te povećati povjerenje ulagača u tržište.
Početna “dijagnoza” domaćeg tržišta koju je napravio OECD glasi ovako: na kraju 2020. na Zagrebačkoj burzi broj izlistanih kompanija je prepolovljen u odnosu na 2009. godinu. K tome, samo šest kompanija uvršteno je u najvišu kotaciju koja traži najveću razinu transparentnosti i objavljivanja informacija o poslovanju. S tim u vezi treba naglasiti kako gotovo sve tvrtke u državnom vlasništvu nalaze se u nižoj burzovnoj kotaciji.
Rezultat svega toga je izražena nelikvidnost, a zanimljiv je i podatak da se hrvatske kompanije nisu povele za svjetskim trendom nakon 2008. da kapital traže na tržištu, a ne kod banaka. Ipak, nije sve i tako crno. Čelnica CFA udruge iznijela je ukupno 10 indikatora koji detaljno pokazuju stanje domaćeg tržišta.
Od onih gdje je Hrvatska iznad prosjeka valja istaknuti omjer tržišnog financiranja koji iznosi 56,2 posto, dok je europski prosjek oko 40 posto. Tu smo bolji čak i od Francuske i Njemačke. Domaće tržište pozitivno odskače i u omjeru listanih dionica u odnosu nam broj velikih tvrtki od 4,4 posto, a bolji smo i u indeksu pravne sigurnosti.
Možda i najlošiji smo u percepciji ulagača o kvaliteti revidiranih financijskih izvješća gdje zauzimamo pretposljednje mjesto, ispred Grčke. Ispodprosječni je i podatak o samo pet posto stanovništva u izravnim investicijama, poput dionica.
Stoga je poticanje ulaganja, posebno stanovništva te povećanje financijske pismenosti na vrhu liste onoga što treba mijenjati, istaknula je Bešević Vlajo. Konkretnije o potrebnim promjenama govorilo se na panel raspravi na kojoj su sudjelovali Jurica Jednačak, član Upravnog vijeća Hrvatske agencije za nadzor financijskih usluga (Hanfa), Ivana Gažić, predsjednica Uprave Zagrebačke burze, Silvija Ravlić Varga, nositeljica CFA povelje i fond menadžerica u InterCapital Asset Managementu te Ana Zorić, ravnateljica Uprave za gospodarstvo i financijski sustav u Ministarstvu financija.
Potrebne nove priče
Ivana Gažić istaknula je da je domaća burza imala dva loša iskustva, krizu 2008. i kolaps Agrokora 2017. godine. Sjećanja na ta dva neugodna iskustva mogu se brzo promijeniti, ali su potrebni novi igrači.
“Treba nam još priča kao što je bio izlazak na burzu Spana”, kazala je Gažić. U početnoj ponudi (IPO) te informatičke kompanije sudjelovalo je oko 1000 malih investitora, ali su mali dioničari dobili priliku uložiti isključivo zbog entuzijazma Nikole Dujmovića, predsjednika Uprave Spana, istaknula je čelnica burze.
“U želji da IPO protekne glatko, aranžeri ponekad zanemaruju distribuciju dionica malim ulagačima”, pojasnila je Gažić. Da se Dujmovićeva ideja pokazala ispravnom, dokazuje i činjenica da među IT stručnjacima vlada pojačani interes za posao u Spanu jer kompanija dio bonusa isplaćuje i u dionicama.
Kao mjeru koja bi znatno oživila burzu, uz uvrštenje državnih kompanija, Gažić ističe i uvođenje investicijskih računa. Njima bi se omogućilo da investitori do određenog iznosa trguju dionicama bez plaćanja poreza na kapitalnu dobit.
Silvija Ravlić Varga ističe kako su ulagači prije pandemije uglavnom ulagali u obvezničke investicijske fondove i nisu shvaćali potrebu diverzifikacije imovine u portfelju. “Sada ulažu u nekoliko klasa imovine, a i nema toliko impulsnih reakcija, poput kupnje kad je tržište na vrhu i prodaje kad cijene padaju”, kaže Ravlić Varga.
Na pitanje Maje Bešević Vlajo zašto kućanstva nisu sklona ulaganjima, fond menadžerica ICAM-a smatra kako građani i dalje burzu promatraju kao špekulativno mjesto. “S druge strane, ulažu u nekretnine, ali nisam sigurna da li većina zna koliki je godišnji povrat na nekretnine”, kaže Ravlić Varga.
To samo pokazuje važnost edukacije koja je uvjet bez kojeg se ne može, tvrdi Ana Zorić. Ona se osvrnula na promjene regulative posljednjih godina koje su stubokom promijenile okvir. No, uskoro dolazi još jedna velika promjena, a to je da će od 2026. sve kompanije koje su na burzi morati objavljivati i izvješće o održivosti, uz redovna financijska izvješća.
Predstavnik Hanfe Jurica Jednačak na pitanje kako ojačati povjerenje ulagača kazao je da su za zloporabu tržišta već propisane visoke kazne, ali i da postoji prostor za unapređenje suradnje Hanfe i Državnog odvjetništva. No, i za povjerenje je potrebna financijska edukacija. “Prosječni mali ulagač u hrvatske dionice vjerojatno nikada nije bio na skupštini dioničara. Naš je zadatak promovirati dobro korporativno upravljanje”, kazao je Jednačak.
