S uvjerljivom podrškom Europskog parlamenta Hrvatska je na korak do ulaska u prostor Schengena, a konačno zeleno svjetlo potpunom ukidanju graničnih prijelaza s Unijom trebalo bi dati Vijeće EU-a početkom prosinca.

Ostvari li uz uvođenje eura i taj cilj, Hrvatska će početkom iduće godine dodatno produbiti integraciju i olakšati poslovanje i trgovinu s europskim tržištima, no to i snažna politička poruka Bruxellesa.

Na plenarnoj sjednici EP-a u Bruxellesu u četvrtak je i formalno, velikom većinom podržan ulazak Hrvatske u prostor Schengena. Od 612 zastupnika koji su dali svoj glas za nacrt odluke Vijeća EU, 534 glasovalo je za, 53 protiv uz 25 suzdržanih.

“Schengen je čekao Hrvatsku. Hrvatski narod je čekao i sada je stigao taj trenutak”, rekao je izvjestitelj Parlamenta za ulaz Hrvatske u Schengen Paolo Rangel u prethodnoj raspravi.

Jasan signal ulagačima
“U kombinaciji s ulaskom u monetarnu uniju, to je pozitivan šok za gospodarstvo. Monetarna unija nije samo zamjena valute kako se nažalost često naglašava u kampanji Vlade, već ulazak u novi institucionalan okvir koji investitorima daje jasan signal da smo sada dio jedinstvenog prostora, bitno kompleksnijeg nego što je bio u prethodnim krizama.

Razlike između Hrvatske, Austrije ili Slovenije ubuduće će biti na drugim faktorima, poput logističkih, a ulazak u Schengen otklanja upravo logističke prepreke”, kaže ekonomist Damir Novotny. Dodaje da, primjerice, potencijalni ulagač sada može vagati ulaganja računajući da više neće biti čekanja na granici i time povezanih troškova.

U izvješću Europskog parlamenta, koje je prethodno prošlo odbore pa je konačno glasovanje zapravo formalnost, navodi se da su ispunjeni svi kriteriji i da nema prepreka da Hrvatska postane punopravna članica prostora lišenog unutarnjih kontrola.

Uloga Parlamenta oko pitanja širenja Schengena je savjetodavne prirode a ne obvezujuće, no neizostavan je korak procedure koja traži da države članice moraju zatražiti mišljenje Parlamenta.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Nakon ispunjenja tehničkih uvjeta i preporuke EP-a, konačna odluka je politička, donijet će ju 22 članice EU-a koje čine taj Schengena što bi se, očekuje se, trebalo dogoditi na sjednici 9. prosinca.

Činjenica da ulaznica za klub članica Unije bez granica dolazi unatoč kritikama o ponašanju policije na granicama prema migrantima i ilegalnim ‘push backovima’, ilustrira jačinu političke podrške Europe suočene s ratom na Istoku.

Video snimke novinarske organizacije Lighthouse report o premlaćivanjima i maltretiranju migranta na granici Hrvatske i BiH izazvale su naizgled konsternaciju, ali na riječima jer se proces priključenja nije ozbiljno zatresao.

Gledanje kroz prste na maltretiranja i kršenje zakona dokaz su da je u ovom trenutku Europi suočenoj s valovima protesta zbog rastućih cijena hrane, energenata te jačanja antieuropskih političkih opcija, krucijalne poruke o snazi Unije i produbljivanju integracija.

Najbolje ocjene
Dalo se to iščitati i iz obraćanja u raspravi koja je u srijedu prethodila glasovanju. Potpredsjednik Europske Komisije Margaritis Schinas rekao je da su Hrvatska, Bugarska i Rumunjska zaslužile ulazak u najveći prostor bez unutarnjih graničnih kontrola na svijetu ispunivši sve uvjete.

“Sada je vrijeme da EU učini ono što treba učiniti i kaže samo jednu riječ: dobrodošli”, rekao je Schinas dodajući da je to “dragulj u kruni” europskih integracija. Za Hrvatsku je kazao da je sve testove položila s “najboljim ocjenama” posebno pohvalivši uspostavu neovisnog mehanizma za nadzor postupanja policije na granicama.