Neizvjesnost i šok koji su tresli europske firme u vrijeme pandemije gotovo se ne može mjeriti s aktualnim šokom i zabrinutošću koje zbog nove krize prolaze europske kompanije. Pokazuje to najnovije istraživanje EIB Investment Survey koje je Europska investicijska banka provela među čak 12.000 kompanija među kojima su i hrvatske.

U anketi u kojoj je fokus bio na održivosti investicija pod utjecajem višestrukih aktualnih šokova pokazalo se da poduzeća iz Europske unije smatraju da se dostupnost vanjskog financiranja kratkoročno pogoršava, čak i više nego na vrhuncu pandemije koronavirusa.

Izgledi za dostupnost internog financiranja za ulaganja također su se znatno pogoršali, a raste i udio poduzeća s financijskim ograničenjima na 6,2 posto u 2022. u usporedbi s 4,7 posto u 2021. godini

U EIB-u konstatiraju da su tvrtke iz EU izdržale pandemiju bolje od očekivanog, i to zbog toga što je politički odgovor na Covid-19 bio brz i ambiciozan i to je pomoglo tvrtkama u najtežim trenucima. Politika je, stoji u analizi, dobro raspodijelila novac tvrtkama koje su bile najviše pogođene pandemijom.

Predsjednik EIB-a Richardo Mourinho Felix podsjeća da je na samom početku pandemije EIB grupa brzo počela kanalizirati financiranje tvrtkama pogođenima krizom. Jednako tako, suočenima s novim izazovima koji se pojavljuju 2022. EIB pomaže tvrtkama iz EU da prebrode rastuće cijene energije, pooštravanje uvjeta financiranja i poremećaja u trgovini.

Mourinho kaže da je dio obveze EIB-a mobilizirati do 115 milijardi eura novih ulaganja do 2027. za podršku planu REPower EU za raznolikost izvora sigurne energije, ubrzanje energetske tranzicije i poboljšanje energetske učinkovitosti.

Najviše zabrinutosti i prepreka u daljnjim ulaganjima i razvoju gospodarstvenici i dalje vide u problemima manjka kvalitetnih stručnih radnika, no u odnosu na prošlu godinu najveća promjena među europskim zemljama je izbijanje troškova energije koja je izazvala najveću zabrinutost u europskim kompanijama.

U prosjeku u EU je 85% tvrtki zabrinuto zbog problema radne snage i 82% zbog troškova energije, a Hrvatskoj su tvrtke iznad tog prosjeka i to 94% s manjkom radnika i 90% zbog izdataka za energiju. Među zemljama u kojima su te brige najmanje prisutne je primjerice Mađarska i Litva.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Ricardo Mourinho Félix, potpredsjednik Europske investicijske banke/EIB

Ono što je pozitivno, na što ukazuje i glavna ekonomistica EIB-a Debora Revoltella, jest da razdoblje ponovljenih šokova ima pozitivan učinak na inovativnost poduzeća.

Od početka 2021. do drugog tromjesečja ove godine ulaganja su se počela oporavljati, u odnosu na zadnji kvartal 2019. u nekim zemljama čak je zabilježen i značajan porast, više od 10 posto, konkretno u Danskoj, Italiji, Irskoj i Švedskoj, dok je u Slovačkoj i Bugarskoj zabilježen pad do 13%. hrvatska je, s tim da su podaci za prvo tromjesečje, u grupi zemalja između 3 i 5% rasta, uz SAD, Finsku, Francusku i Luksemburg.

U što se investiralo
Kad je riječ o ulaganjima, u zemljama EU oko 37 posto ulaganja činila su ona u nematerijalnu imovinu, u istraživanje i razvoj, softvere, obuku i poslovne procese, što je nastavak trenda iz prethodne godine. Hrvatska je pri tom na samom začelju, uz Litvu, Mađarsku i Poljsku, dok najveći iskorak u tom segmentu imaju Danska i Malta. Dominiraju u ulaganjima tvrtki u Hrvatskoj materijalna imovina, ulaganja u zemljište, poslovne zgrade, infrastrukturu i strojeve.

Ipak, tvrtke ne nalaze nedostatke u svojim ulaganjima, četiri od pet tvrtki u EU uvjereno je da su realizirali potrebne vrijednosti ulaganja u posljednje tri godine, dok 14 posto smatra da nisu dovoljno ulagali, a tro posto ih drži da su investirali i previše. Hrvatska je među zemljama s većim udjelom samokritičnih tvrtki, koje misle da su trebale biti ambicioznije i investirati više, takvih je više od 20%.

Najveći broj europskih poduzeća u naredne tri godine svoje će investicije usmjeravati u zamjenu kapaciteta, od zgrada i opreme do IT sustava, njih 35%, a taj udjel značajan je i u Hrvatskoj, no nije i glavni kojeg su naši poduzetnici istaknuli u istraživanju. Naš će prioritet biti ulaganje u povećanja postojećih kapaciteta u proizvodnji i uslugama, to je za gotovo polovicu glavni cilj u naredne tri godine i po tomu prednjačimo u odnosu na ostale zemlje.

Trajan utjecaj pandemije koronavirusa na prodaju još uvijek osjeća oko 16% tvrtki u EU, dok 57% očekuje da će ove godine ostvariti porast prodaje, s tim da je primijetno da su među onima s manjim optimizmom tvrtke iz uslužnog sektora, a pozitivne izglede češće imaju u velikim tvrtkama. Hrvatska je inače među zemljama s više optimista, više od nje imaju Litva, Irska, Poljska, Švedska i Danska.

Uspješno prebrodili pandemiju
Više od polovice tvrtki u Uniji inače je bilo je pod utjecajem korone, ali 38 posto pogođenih očekuje povratak na barem predpandemijsku razinu, dok posljedice korone tek sada prolazi oko 10 posto tvrtki.

Oko 40 posto tvrtki u SAD nije nikad doživio gubitak prodaje ili prometa zbog korone, dok je u EU taj udjel manji, tek trećina je ostala pošteđena. Pri tom su najbolje prošli u Litvi i Danskoj, dok je neoporavljenih najviše na Cipru i Malti. Hrvatska nije među zemljama s izraženijim inovacijskim iskoracima.

Prema ocjeni ekonomistice EIB-a Debore Revoltelle, novi šok kroz koji gospodarstvo trenutno prolazi zbog rata u Ukrajini dobra je i prilika da poduzeća u europskim zemljama, nakon što su napravili iskorak u transformaciji i korištenju napredne digitalne tehnologije, napravi jači iskorak za stvaranje učinkovitijeg energetskog tržišta u EU, te da se financiranje preusmjeri prema zelenim inovacijama.