Neizvjesnost opskrbe plinom u predstojećim zimskim mjesecima potaknula je aktualiziranja interventnih planova na razini cijele EU, a i hrvatska Vlada usvojila je novi plan o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom usklađen s propisima koje je donijela EU.

Posljednji plan inače je usvojen još 2014., također potaknut nestabilnosti europske opskrbe plinom iz Rusije nakon napada na Ukrajinu i sankcija.

Novi Plan definira tri razine kriznih stanja u opskrbi plinom na razini Hrvatske – razinu ranog upozoravanja i razinu uzbunjivanja, koje proglašava ministar gospodarstva, te razinu izvanrednog stanja, koje u slučaju iznimno visoke potražnje i poremećaja u opskrbi, proglašava Vlada.

Novina je i uvođenje mehanizma solidarnosti, kao instrumenta za ublažavanje izvanrednog stanja unutar EU kada je u nekoj od članica ugrožena opskrba plinom njezinih zaštićenih kupaca.

Tko čini Krizni tim?
Sve korake pokreću ministar gospodarstva i Krizni tim, koji čine ključni predstavnici institucija i tvrtki u energetskom i plinskom segmentu.

Oni i predlažu mjere za ublažavanje krize, a u slučaju izvanrednog stanja Vlada na raspolaganju može posegnuti i za netržišnim mjerama, poput zabrane izvoza plina, koja se upravo u slučaju Ine i domaće proizvodnje već primjenjuje, potom smanjenja ili obustave isporuke koja može biti od 1. do 11. stupnja, te sklapanje ugovora o suradnji između energetskih tvrtki iz susjednih država kako nalaže pravilo solidarnosti unutar EU.

Točno su utvrđena postupanja i odgovornosti oko donošenja i primjene mjera, način komunikacije i procedure za pojedine korake, naročito za smanjenje i obustavu isporuke plina. Prvi stupanj tako predviđa smanjenje isporuke HEP-Proizvodnji do 62.000 kubika na sat, te Petrokemiji na 60.000 i Ini za rad rafinerije na 10.000 kubika na sat.

Drugi stupanj predviđa još veće smanjenje Petrokemiji (15.000 kubika na sat), te Ininoj rafineriji i ostalim kupcima izravno priključenima na tehnički minimum. Kod proglašenja 3. stupnja obustavlja se isporuku kupcima koji raspolažu zamjenskim gorivom.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

U slučaju proglašenja 10. stupnja obustavlja se isporuka plina kupcima koji “pružaju usluge kojima se osiguravaju nezamjenjivi uvjeti života i rada građana, gospodarskih i drugih subjekata”, a u zadnjem, 11. stupnju predviđeno je i smanjenje isporuke HEP-u do razine očuvanja plinskog sustava.

Rok za prijavu
Krizni tim prema interventnom planu saziva se na osnovu pouzdane informacije o poremećaju u opskrbi prirodnim plinom na tržištu plina na razini EU, regionalnom i u susjednim zemljama, te na nacionalnoj razini.

Planom je detaljno razrađeno i funkcioniranje mjere solidarnosti između članica EU. One mogu biti dobrovoljne, što znači klasičnu prodaju po tržišnim principima, ali i obvezne, što podrazumijeva da je članica EU koja traži solidarnost najprije ispunila predviđene mjere štednje, a iniciranje zahtjeva pokreće pred EK.

Utvrđeni su koraci od uvjeta za pokretanje mjere i načina, jamstava koje ta članica daje za plaćanje plina do vremena u kojemu se prijava mora najkasnije prijaviti, a to je 20 sati prije početka isporuke u slučaju dobrovoljne ili 10 sati u slučaju obvezne mjere solidarnosti.

No, to nije i klasična “solidarnost na djelu”, jer osim što je riječ o izvanrednoj i višoj cijeni, za ovaj plin zemlje koje koriste obveznu mjeru solidarnosti još će se plaćati i naknadu i nadoknadu za štetu učinjenu gospodarskim sektorima zemljama koje daju solidarnost, te troškove transporta do interkonekcijske točke.