Europska regulacija za infrastrukturu vozila na alternativna goriva (AFIR) dosegla je novu razinu koja će imati značajnih efekata i na Hrvatsku, a nakon što je Odbor za promet i turizam Europskog parlamenta usvojio prijedlog regulacije na razmatranje koja sada ide u EU Parlament i EU Vijeće.

Novom regulacijom postavljeni su tzv. nacionalno obvezujući ciljevi kojima će se propisati koliko koja članica Europske unije mora postaviti punionica struje ili vodika za laka i teška vozila, a isto tako inzistira na unifikaciji plaćanja putem bankovnih kreditnih kartica.

Primjerice, za države članice poput Hrvatske, koje imaju manje od 1% udjela električnih vozila u sveukupnoj floti vozila, određeno je da do 2025. moraju postaviti punjača u ekvivalentu snage 3kW po svakom potpuno električnom vozilu i 2kW po svakom plug-in hibridnom vozilu. Hrvatska bi, prema trenutnoj situaciji, morala postaviti punjače ukupne snage 11.524 kW.

Osobna i laka dostavna
Kako nam je pojasnio Hrvoje Prpić, predsjednik Udruge vozača električnih vozila – Strujni krug, Hrvatska će za ispunjenje ovog uvjeta do 2025. morati postaviti od 100-200 brzih punionica za električna vozila, ovisno o njihovoj snazi.

Dodaje da će do 2027. infrastruktura punionica diljem države morati pružati jednaku snagu kao da je 3% ukupne flote potpuno električno, a do 2030. će broj punionica morati porasti u skladu kao da je 5% ukupne flote potpuno električno.

Tako bi Hrvatska do 2027. godine, a prema trenutnoj situaciji i broju aktualne flote, morala postaviti punjače ukupne snage preko 70.000 kW, a do 2030. ukupne snage više od 119.000 kW.

”Ako će se, primjerice, postavljati ultra-brze punionice snage 150 kW, kakve mogu napuniti prosječno vozilo za 10-25 minuta, Hrvatska će do 2027. morati postaviti oko 470 takvih punionica, a do 2030. gotovo 800 njih”, kaže Prpić. Podsjetimo da je u Hrvatskoj trenutno registrirano oko 2,8 milijuna motornih vozila, od čega 2,2 milijuna osobnih automobila. Broj električnih automobila je oko 2000.

AFIR-om bi se postavili ciljevi za znatno pojačanje infrastrukture na TEN-T koridoru koji povezuje sve glavne prometne točke u Europi. To znači da bi se ovdje dodatno povećao broj punionica za laka i teška električna vozila na relacijama Ljubljana – Zagreb i Varaždin – Rijeka.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Za električna osobna i laka dostavna vozila se regulativom želi osigurati puna pokrivenost punionicama duž glavne mreže EU i time osigurati jednostavno putovanje električnim vozilima diljem Unije.

Tako je cilj da do 2025. na svakih 60 km bude stajalište s punionicama ukupne snage od barem 600 kW i s barem jednom punionicom od 300 kW. Do 2030. bi se spomenute punionice na stajalištima trebale nadograditi do 900 kW, a barem dvije punionice imati snagu 350 kW.

Nadograđivanje stajališta
S druge strane, AFIR zahtjeva da se do 2025. za teška dostavna i putnička vozila na TEN-T koridoru na svakih 60 km postave punionice ukupne minimalne snage 2000 kW, od kojih će barem dvije biti snage 800 kW. Do 2030. bi ta stajališta trebalo nadograditi punionicama ukupne snage 5000 kW, od kojih bi njih barem četiri imale snagu od 800 kW.

Dodatno, na svim prometnicama koje su povezane s TEN-T koridorom, države članice do 2025. moraju osigurati mrežu punionica na svakih 100 km koje će imati ukupnu snagu 2000 kW i barem jednu punionicu snage 800 kW, a do 2035. bi se punionice morale nadograditi na sveukupnu snagu od 5000 kW s barem dvije punionice snage 800 kW.

Dodatno, svako urbano čvorište na spomenutim prometnicama morat će do kraja 2025. imati minimalno 1400 kW snage koja će se raspoređivati na četiri punionice snage 350 kW, a do 2030. će se sveukupna snaga morati povećati na 3500 kW.

Tu su i dodatna odmorišta/parkinzi koji će morati do 2027. omogućiti barem dvije punionice minimalne snage 100 kW s V2G tehnologijom, odnosno do 2030. će morati imati barem četiri takve punionice.