S preslagivanjima na geopolitičkoj pozornici svijeta i povratku proizvodnje iz azijskih u matične zemlje, Hrvatskoj se otvara velika gospodarska prilika. Europa nam je na stol stavila desetke milijardi eura za zelenu i digitalnu transformaciju pri čemu se naglasak stavlja na pametne industrije, a sada je vrijeme za ambicioznu implementaciju. Moglo se to čuti, među ostalim, na Digital Transformation Conferenceu u Zagrebu u organizaciji Infodoma, ILBA – Poslovne akademije za vodstvo i inovacije i CroSI – Udruge za promociju pametnih industrija u sklopu koje se održao “Smart Industry BrainStorm”. Inače, programski suorganizatori bili su Ekonomski fakultet, Zagreb, Fakultet elektrotehnike i računarstva – Inovacijski centar Nikola Tesla, Fakultet organizacije i informatike, Varaždin te Sveučilište u Dubrovniku: Centar za istraživanje digitalne transformacije – CREDO.

Da Hrvatska ima velike ambicije po pitanju digitalizacije, ilustrira strategija Digitalna Hrvatska do 2032. koja u narednih 10 godina postavlja četiri strateška cilja. Oni podrazumijevaju razvoj digitalnog gospodarstva i društva usporedivog s EU, digitaliziranu javnu upravu, razvijene i dostupne mreže vrlo velikih kapaciteta te 5G mreža te razvoj digitalnih kompetencija za život i rad, sumira državni tajnik Bernad Gršić iz Središnjeg državnog ureda za razvoj digitalnog društva.

Pametna specijalizacije

“Sada ICT u BDP-u čini 4,5 posto, bio bih sretan da smo 2032. na 13 posto jer bi to značilo da smo razvijena i digitalizirana zemlja”, kazao je Gršić dodajući da je lani Hrvatsku napustilo najviše informatičkih stručnjaka usporedbi s ostalim članicama. Digitalna strategija podrazumijeva i jačanje kadrovskih kapaciteta, potpunu interoperabilnost javne uprave, povećanje broja IKT stručnjaka na tržištu rada (sada ih je tek 3,6%) dok bi se bržim i dostupnijim mrežama premostio jaz između ruralnih i urbanih područja, nužan preduvjet za ravnomjerni razvoj. “Digitalna transformacija nešto od čega ne možemo pobjeći, nešto bez čega ona neće biti moguća” kazao je. Hrvoje Meštrić, ravnatelj Uprave za znanost i tehnologiju Ministarstva znanosti i obrazovanja, najavio je da naposljetku u javnu raspravu stiže Strategija pametne specijalizacije do 2029. U šali je rekao da je bila “kao jeti, stalno se priča da će se sad pojaviti, a nikako da stigne”. “Trebala bi se kroz mjesec dana pojaviti na javnoj raspravi. Tri su glavna cilja; poboljšanje znanstvene izvrsnosti, premošćivanje jaza istraživačkih i gospodarskog sektora te povećanje inovacijske učinkovitosti”, rekao je Meštrić. Strategija podrazumijeva široku lepezu mjera poput poboljšanja uvjeta financiranja, jačanja kapaciteta mladih istraživača, kao i istraživačke infrastrukture. Jedan natječaj za projekte u vrijednosti desetak milijuna kuna već je raspisao HAMAG BICRO, i to ne na temelju najbržeg prsta nego “peer reviewa”, odnosno uz pomoć međunarodnih stručnjaka, kako bi se osigurao izbor najboljih.

Nova regionalna karta

“Vidimo Hrvatsku kao visokopozicioniranu, inovativnu i uspješnu u razvoju pametnih industrija koje su ubrzale industrijsku tranziciju te ukupnu društvenu transformaciju zemlje. Smart industry je strateški okvir suradnje gospodarstva, Vlade i akademske zajednice u svrhu industrijske tranzicije u eri 4. industrijske revolucije, uz neizostavnu socijalnu transformaciju”, rekao je Ernest Vlačić ispred Udruge za promicanje pametnih industrija (CroSI). Za iskorak u novu eru ključna je industrijska tranzicija regija koja počiva na pametnim industrijama, a cilj je ubrzati razvoj onih koje su ispod 75 posto europskog prosjeka. “Utvrdili smo potrebe regionalnog gospodarstava, sagledali globalne trendove koji mogu biti aktualni te odredili niše i smjerove djelovanja za koje se regije mogu razvijati, a sve u cilju jačanja regionalnih lanaca vrijednosti”, poručio je državni tajnik Šime Erlić iz Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU. U tom pravcu ide i Europska unija koja se želi osloboditi pretjerane ovisnosti o Kini u nizu tehnologija; od ulaganja u računalstvo u oblaku, istraživanja vodika, vodičima ili čipovima. Za razliku od ranije, nova regionalna karta Hrvatsku dijeli na tri regije, Panonsku, Jadransku i Sjevernu Hrvatsku. “Te regije su znatno ispod prosjeka razvijenosti EU unije te imaju potencijal za jačanje regionalne konkurentnosti koristeći šanse koje nude globalni mega trendovi za oživljavanje gospodarskog rasta i povećanje produktivnosti”, rekao je Erlić.

Prioritetne niše i regionalni lanci vrijednosti u Panonskoj Hrvatskoj definirani su u poljoprivredno-prehrambenom segmentu, pametnim i kreativnim industrijama (npr. IT i gaming), zelenom rastu i lepezi kontinentalnog turizma. U Jadranskoj oni obuhvaćaju plavi rast (poput plovila budućnosti i pametnog ribarstva), zdravlje, zeleni rast (zdravstveni, wellness, zeleni turizam, farmaceutiku budućnosti, hranu…), uslužni sektor visoke dodane vrijednosti koji uključuje audiovizualnu i gaming industriju, te pametne industrije koje obuhvaćaju IT i SmartTech rješenja. I konačno, budućnost regije Sjeverne Hrvatske također se ocrtava u regionalnim lancima vrijednosti uslužnog sektora visoke dodane vrijednosti, pametnim i zdravstvenim industrijama, zelenom rastu te proizvodnji vozila.

U okviru integriranog teritorijalnog programa do 2027. na raspolaganju je najmanje 536 milijuna eura, što je indikativna alokacija. Sredstva su namijenjena za podršku inovativnim klasterima, strateškim partnerstvima za inovacije, startup tvrtkama te malim i srednjim poduzetnicima u industrijskoj tranziciji, razvoju pametnih vještina, jačanju regionalnih eko sustava, infrastrukturi na potpomognutim i brdsko-planinskim područjima te razvoju poslovne infrastrukture u urbanim sredinama. Intersa ne manjka, potvrdio je Erlić, s ukupno zaprimljenih 1929 prijava, od čega 932 iz Jadranske, 518 iz Panonske, a preostalih 479 iz Sjeverne Hrvatske.

Razvijati mehanizme otpornosti

Budućnosti nema bez energije, i to zelene, gdje moramo težiti samodostatnosti koja je dio ravnomjernog regionalnog razvoja, ističe Maja Pokrovac iz Udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske. “Najskuplja je ona energija koju nemamo, ljeti uvozimo i do 40 posto potreba. Deset godina pričamo da se trebamo oslanjati na svoje izvore energije jer imamo 30 posto veću osunčanost od zapadne europe. Treba nam energetski mix, za 300 posto se povećao interes građana za solarne panele na krovu i mislim da Hrvatska u 5 do 7 god može biti energetski samodostatna”, smatra Pokrovac.

U tri panel rasprave okupljeni sudionici diskutirali su o stanju u praksi, potencijalima i kritičnim infrastrukturama. “U tri godine prešli smo dug put, krenuli smo s Industrijom 4.0. Imali smo dvije krize, nemamo druge nego razvijati mehanizme otpornosti, tu je industrija jedan od najznačajnijih”, kaže Neven Vrček iz Udruge za promociju pametnih industrija Hrvatske i profesor varažinskog Fakulteta organizacije i informatike. Ističe da je formirano 14 akceleratora, područja aktivnosti, koji mogu ubrzati tranziciju gdje trebamo djelovati kao društvo. “Mislim da idemo u dobrom smjeru, strateški dokumenti su kvalitetni, iza njih stoje velika sredstva. Zapadna hemisfera se reindunstrijalizira, to je naša zajednička budućnost. Akademska zajednica u suradnji s gospodarstvom treba nastaviti gledati performans indikatore, ona može dati više u vremenu u kojem živimo”, poručuje.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Privući mlade talente

Panelisti su naglasili važnost jačeg povezivanja akademije s gospodarstvom, a tu je Hrvatska na dnu EU. “Moja iskustva su da javni znanstveni sustav treba mrkve, a batine nemaju previše efekata. Uspostavili smo puno dobru suradnju, napokon uspijevamo razviti zajednički jezik o efektivnim potrebama privatnog sektora, a i oni počinju razumijevati da mi zaista možemo puno dati iako ima niz onih gdje suradnja može biti bolja”, kaže ravnatelj Instituta Ruđer Bošković David Smith dodajući da je važno ulagati u temeljna istraživanja. Ključna karika sve strategije i taktike, neporecivo je, ipak su ljudi. Slavko Vidović, direktor Konferencije o digitalnoj transformaciji (DTC), naglašava da s digitalizacijom se procesi približavaju realnom vremenu zbog čega i odlučivanje treba biti brže. “Naša slabost je cjeloživotno obrazovanje, tu smo na dnu Europe i to nepotrebno”, kaže Vidović.

Panelisti naglašavaju i sve teže privlačenje mladih talenata u javni sustav jer privatni nudi veću novčanu motivaciju. Nedostaje znanstvenika i nastavnika u STEM područjima, a ne pomažu ni stipendije. Stvari bi mogao promijeniti novi pravni okvir o visokom školstvu koji donosi suštinske izmjene financiranja. “Naš znanstveni sustav ustrojen jednako kao u SFRJ, sad stupa na snagu novi zakon. Nakon 20 godina značajno ćemo promijeniti sustav financiranja da više bude vezan uz rezultat. Dosad smo imali uravnilovku, svi su bili isto plaćeni i nije bilo motiva da se stvari mijenjaju na bolje”, nadovezuje se Meštrić.

S neumoljivom demografijom stvari se kompliciraju u dugom roku zahtijevajući novi pristup. “Imamo problem, i na FER-u vide kako izgledaju prijave iz godine u godinu. Izgubil smo iluziju da kroz obrazovni sektor nadoknadimo ljude, ali moramo prihvatiti da to radimo kroz useljavanje. Dio smo EU tržišta rada, cirkulacija ljudi će sa Schengenom krenuti još dublje, no ljude ne trebamo samo dovesti već i zadržati. Tu dolazimo do porezne politike budući da smo postali smo društvo koje potiče sve oblike prihodovanja osim rada”, istaknuo je Hrvoje Balen, predsjednik Upravnog vijeća Algebre.