Kriza će teško pogoditi oko 60 posto Hrvata, piše u četvrtak Večernji list, navodeći da zbog udara inflacije i poskupljenja energenata, i u bogatoj Njemačkoj srednji sloj, koji čini oko 50 posto stanovništva, strepi od propadanja.

Ako je takva situacija u Njemačkoj, što čeka Hrvatsku? Kod nas će, prema riječima sociologa Mirka Petrića iz Instituta Ivo Pilar, koji se godinama bavi klasnim analizama, kriza teško pogoditi oko 60 posto stanovništva.

Sociolog Petrić ističe da to što je u Njemačkoj toliko visok postotak stanovništva koje sebe smatra srednjom klasom vjerojatno valja pripisati tome što ondje socijalna država još nije toliko razgrađena kao u nekim drugim zapadnim zemljama.

Malo poboljšanje

Manje građana u riziku od siromaštva, ali više od 70% ih ‘spaja kraj s krajem’

To im je jedina zarada

Milijun radnika ne može si priuštiti prosječnu potrošačku košaricu

Globalni poremećaji utjecat će i na poslovnu aktivnost i prihode nove srednje klase: nekima prijeti propast, a drugi će sve udarce lakše amortizirati i od stare srednje klase i od onih koji su na dnu. No, što čeka Hrvatsku?

– Iako je klasna struktura hrvatskog društva drukčija od klasne strukture njemačkog društva, utjecaj krize na razne će se klase i njihove frakcije vjerojatno odraziti slično kao i u Njemačkoj. Jasno je da će s krizom, unatoč poremećajima u poslovanju, najlakše izići nakraj jedan posto superbogatih, a najteže oko 60 posto stanovništva koje u Hrvatskoj spada u klasu siromašnu kapitalom.

Siromaštvo je u Hrvatskoj i regionalno raspodijeljeno: oni koji žive u jadranskom pojasu zbog doprinosa turizma i zarade koju on donosi izvan redovitih prihoda svakako će lakše prebroditi krizu od agrarnog stanovništva na sjeveru i istoku zemlje. To je tim više tako jer se može očekivati i duži ili kraći zastoj u doznakama iz inozemstva koji u agrarne i deindustrijalizirane dijelove zemlje šalju mladi koji rade u inozemstvu. Mnogi među njima najavljuju povratak u Hrvatsku jer ne žele raditi za režije, odnosno strahuju od poskupljenja energenata i inflacije još više od tamošnjeg lokalnog stanovništva – govori Petrić, piše novinarka Večernjeg lista Dijana Jurasić.