Rujanska inflacija u Europskoj uniji ponovno je dotaknula rekordnu razinu, ubrzavši na 10,9 posto, 0,8 postotnih bodova više nego u prethodnom mjesecu. Radi se o najvišoj razini otkad europski statističari prate podatke o cijenama. Usporedbe radi, cijene u Hrvatskoj (mjerene HICP-om) rasle su još bržom dinamikom; godišnja stopa inflacije u rujnu iznosila je 12,6 posto.

U 19 zemalja članica eurozone prosječni rast inflaciji bio je umjereniji – 9,9 posto, u usporedbi s 9,1 posto tijekom kolovoza. Kontinuirani rast cijena nastavak je prelijevanja energetske krize na ostatak europskog gospodarstva. Cijene energenata, koje se horizontalno ugrađuju u sve ostale cijene i usluge, porasle su u godinu dana za 40,7 posto. U kolovozu je njihov skok u usporedbi s istim mjesecom 2021. iznosio 38,6 posto. Svježa hrana u godinu dana poskupjela je, prosječno gledano, 12,7 posto, nastavljajući višemjesečnu uzlaznu putanju.

Prema podacima Eurostata, inflacija snažno pogađa čitavu Europsku uniju, a u rujnu je ubrzala u 20 članica, pri čemu su na udaru baltičke zemlje. U Estoniji je dosegnula 24,1 posto, u Litvi 22,5 posto te u Latviji 22 posto. U isto vrijeme, najmanji pritisak rasta cijena osjećaju građani

Francuske (6,2%), Malte (7,4%) i Finske (8,4%). U usporedbi s kolovozom, mjesečna inflacija usporila je u Španjolskoj, Francuskoj, Cipru, Malti i Sloveniji.

U europskoj lokomotivi Njemačkoj, na koju je snažno oslonjeno i hrvatsko gospodarstvo, cijene su porasle poput europskog prosjeka, 10,9 posto, jednako kao i Austriji. Treće europsko gospodarstvo po veličini i snažan trgovinski partner domaćih tvrtki, Italija, zabilježila je 9,4-postotni rast cijena u godinu dana.