Brojni dioničari Luke Bar i Plantaža 13. jul posljednjih dana ponudili su na prodaju dionice tih kompanija po cijeni od jednog eura, što je značajno viša cijena od one po kojoj su se te dionice do nedavno trgovale, izjavio je za portal RTCG izvršni direktor brokerske kuće VIP broker Ivan Šćepanović. Precizirao je kako je na Montenegroberzi ponuđeno 13,7% dionica Luke Bar i 3,7% dionica Plantaža, ponuda se povećava iz dana u dan, javlja portal me.eKapija.com.

Šćepanović objašnjava da je rastu cijena akcija tih dviju dionica doprinijela i najava države o aktivnijem učešću na tržištu kapitala kroz izdvajanje sredstava u budžetu za kupnju dionica pojedinih kompanija koje su značajne za državu.

Na tržištu kapitala za prvih devet mjeseci ove godine, kazao je Šćepanović, zaključno s a trećim kvartalom, na Montenegroberzi ostvaren je promet od 50 milijuna eura što je za nešto više od 15 milijuna eura više nego za isti period prošle godine. Međutim, broj transakcija je za 42% manji, pa čak i uz prisutan rast indeksa, nažalost ne možemo reći da se likvidnost na tržištu popravila. Značajan pad u cijeni imali su Institut Simo Milošević, Port of Adria, ZIF Eurofond, Solana Bajo Sekulić, što je posljedica problema u njihovu poslovanju. ”Istodobno, najveći rast ostvarile su željezničke kompanije koje su zaista imale malu početnu vrijednost, pa je svaka pozitivna promjena njihove cijene nužno značajna. Slično objašnjenje možemo naći i u primjeru dionica Plantaža 13. jul, koje su novom procjenom imovine moguće atraktivnije, iako još uvijek uvjeti i rezultati poslovanja ove kompanije ne ulijevaju apsolutno povjerenje investitorima. Visok rast cijena dionica zabilježen je i kod kompanija Luka Kotor i Luka Bar, koje su u svojim bilancama učinile ozbiljne financijske pomake”, ističe Šćepanović.

Govoreći o zanimanju investitora za kupnju dionica, Šćepanović navodi kako je evidentno da rastući nivo depozita u bankama ukazuje da novca ima, i to višestruko više od onog koji se vrti na domaćoj burzi.

”Zanimanje za burzu postoji, ali je pitanje njegova obima i karaktera. Isto tako mogućnosti za zaradu uvijek postoje, kao što postoje i rizici koji prate ulaganje na burzi ili bilo koje drugo ulaganje. Hoće li netko sudjelovati na burzi na koji način i kroz koje financijske instrumente, ovisi prvenstveno od njegovih investicijskih afiniteta i ciljeva koje želi ostvariti, tako da je nemoguće dati savjet koji bi bio jednak za sve. Osvrnuo se i na namjeru države da se, između ostalog, zaduži kod domaćih banaka navodeći da smatra i da je tržište kapitala moglo pomoći.

”Koliko vidim odlučeno je da se zadužuje kroz izdavanje zapisa i aranžmane s bankama, pa je pitanje načina realizacije za ovu godinu bespredmetno postavljati. Ipak nadam se da će država sljedećih godina potražiti sredstva za financiranje svojih potreba emisijom financijskih instrumenata na Montenegroberzi, jer bi uz prikupljanje sredstava za budžet, to bio način da se poboljša likvidnost domaćeg tržišta vrijednosnica i da se većem broju građana pruži mogućnost investiranja u državne obveznice”, zaključio je Šćepanović.