Trinaest solarnih panela na krovu kuće s tri kućanstva bit će dovoljno, nadaju se vlasnici, da im se računi smanje s 1000 na 500 kuna.

” Očekujemo da će elektrana proizvoditi okvirno oko 5000 KWh godišnje, time bismo zapravo ostvarili veliku uštedu na razini potrošnje električne energije. Sam sustav bi se trebao isplatiti kroz jedno pet-šest godina”, kaže Zoran Kordić, upravitelj i suosnivač Zelene energetske zadruge.

Raste broj kućanstava koja se odlučuju na solarne elektrane. Trenutačno ih je malo više od 2800. “Imamo jednu tvornicu solara u Hrvatskoj koja trenutno ne može pokriti sve potrebe koje očekujemo u nadolazećim godinama. Velika je prilika za Hrvatsku da uloži i u tom smjeru”, kaže Vjeka Ercegovac iz gospodarskog interesnog udruženja Obnovljivi izvori energije Hrvatske.

OIE

Zbog jeftine struje u Srbiji solarni paneli još nisu isplativi

“Problem je što nemamo dovoljno kadra. Broj kompanija koje postavljaju solarne krovove nije dovoljan za hrvatsko tržište. I tko god se uključi u to tržište napravit će dobar posao”, poručuje Neven Duić, profesor na Fakultetu strojarstva i brodogradnje Zagreb.

Osim toga, “vječni” problem predstavlja i spora administracija. Najdulje se čeka priključak na HEP-ovu mrežu. “Imamo situacija gdje se čeka i po šest mjeseci. Znači, kad je instalacija već gore, i još šest mjeseci se čeka za priključenje, to su situacije koje apsolutno se ne smiju dešavati”, kaže Kordić.

Iz HEP-a poručuju da se u rješavanju zahtjeva kasni zbog velikog interesa građana. “Velik interes građana, pa time i enormno povećanje broja zahtjeva za priključenjem, rezultat je aktualne energetske krize i rasta cijena energije i energenata te poreznih olakšica na nabavu i ugradnju fotonaponskih panela”, stoji u priopćenju HEP-a.

Sve ide u smjeru da Hrvatska bude 100% obnovljiva i samodostatna. Upravo zbog toga razmatra se i mogućnost iskorištavanja pučinskog vjetra na sjevernom Jadranu. Riječ je o plutajućoj vjetroelektrani. “Ona teoretski može proizvoditi 10 kWh vjetra, što bi bilo dovoljno ne samo za hrvatske potrebe, nego i za izvoz. Dakle, Hrvatska bi s razvojem pučinskog vjetra mogla postati izvoznik električne energije”, kaže Duić.

europska zdravstvena politika

Romana Jerković upozorava na opasan zaokret EU-a

Fiskalizacija 2.0

Sigurnost e-računa: “Najveći strah i razlog zašto neki te usluge nude sumnjivo jeftine jest da će oni dilati vaše podatke”

Energetska kriza

Hoćemo li se ove zime voziti u hladnijim tramvajima i busevima, imamo odgovor iz ZET-a

A zbog klimatskih uvjeta u Hrvatskoj, profesor Duić smatra da bismo, uz električnu energiju, mogli izvoziti i zeleni vodik koji bi mogao zamijeniti fosilna goriva.