Jubilarni 15. Simpozij ovlaštenih inženjera geodezije s glavnom temom “Geodezija i vode” bio je posvećen najnovijim europskim trendovima. Organizator Simpozija je Hrvatska komora ovlaštenih inženjera geodezije, pa kako naglašava predsjednik Komore Adam Agotić, izborom glavne teme u suglasju su s europskom temom 2022. Europskog vijeća geodeta (CLGE). Nedostatni je fokus struke na vodi koja čini oko 70% ukupne površine Zemlje, kaže Agotić, dodajući da se u Hrvatskoj provode velika infrastrukturna ulaganja, poput projekata investitora Hrvatskih voda.

Obrada podataka

Godetska mjerenja i upravljanje geoprostornim podacima u svim vodenim okruženjima, od dubokih oceana do obalnih voda, jezera, rijeka i kanala, dakle sveukupan “Blue Surveying”, podržava aktivnosti održivog razvoja. Pojedini segmenti tiču se upravljanja vodama koje je potrebno za isporuku pitke vode ili navodnjavanje usjeva, no dio najaktualnijih izazova nalazi se u području energije mora. Upravo u okviru jedne od šest održanih sesija – sesije geodezija i mora – prezentirana je analiza važna i za naše projekte OIE, poput vjertoelekrana na moru. Autori su Dino Dragun, Matko Raguž, Ivan Žokvić iz tvrtke Hidrocibalae iz Vinkovaca, koja je specijalizirana za konzultantske usluge u hidrografskim i geofizičkim istraživanjima u moru te u obradi podataka istraživanja mora.

”Na Simpoziju smo predstavili rad o Analizi hidrografskih istraživanja u svrhu izgradnje obnovljivih izvora energije u moru. Pored aktualnih investicija Hrvatskoj u obnovljive izvore energije na kopnu, u bliskoj budućnosti očekujemo i infrastrukturne projekte izgradnje kapaciteta obnovljivih izvora energije u moru, poglavito vjetroelektrana, a upravo naš rad i prezentacija sumira sve hidrografske aktivnosti na ovakvim projektima koji se provode u svijetu”, kaže Dragun dodajući da je zbog promjena na tržištu u posljednje dvije godine obrada podataka na daljinu sve aktualnija.

”Kod nas to funkcionira tako da tvrtke koje mjere nama šalju podatke istraživanja u moru i mi ih analiziramo, obrađujemo i prosljeđujemo investitoru. Više od 90% projekta na kojima radimo vezani su za obnovljive izvore energije u moru”, kaže Dragun.

I prostorno planiranje na moru (engl. Maritime spatial planning – MSP), postalo je posljednjih godina predmetom velikog interesa za pomorske zemlje. Navodi se to u radu Jelene Kilić Pamuković, Katarina Rogulj i Ivane Racetin (Fakultet građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu) te Ljerke Vrdoljak (Hrvatski hidrografski institut u Splitu). Razlog su sve veći zahtjevi u zaštiti morskog okoliša, no autorice iznose da RH, iako izrazito pomorska zemlja, još nema cjeloviti pravni okvir za postavljanje MSP-a te ne postoji jedinstveni plan za cjelokupno hrvatsko morsko područje.

U različitim fazama

Prema Direktivi o MSP-u, navode da su 22 države članice EU bile obvezne izraditi nacionalne pomorske prostorne planove najkasnije do 31. ožujka 2021. Trenutačno su u različitim fazama uspostave MSP-a – planovi su u pripremi, usvojeni ili u reviziji, dok su u samo njih šest ispunile rok: Belgija, Danska, Nizozemska, Finska, Latvija i Portugal. Ostalih 16 nije na vrijeme poslalo svoje planove, a to su Njemačka, Francuska, Hrvatska, Cipar, Estonija, Grčka, Irska, Italija, Litva, Malta, Poljska, Slovenija, Švedska, Rumunjska, Bugarska i Španjolska.