Suradnja njemačke i srpske privrede raste iz godine u godinu, a njemačke kompanije Srbiju vide kao dobro mesto za investiranje i otvaranje proizvodnih pogona.

Prema podacima Republičkog zavoda za statistiku oko 900 kompanija u Srbiji posluje zahvaljujući njemačkom kapitalu, a u njima radi 78.000 radnika.

Stručnjaci smatraju da bi pad privredne aktivnosti u najvećoj ekonomiji Europe mogao imati značajne posljedice i na srpsku ekonomiju, s obzirom na to da je Nemačka jedan od najznačajnijih vanjsko-trgovinskih partnera i među najznačajnijim investitorima u Srbiju, piše portal eKapija.

Najveći investicioni partner Srbije i zemlja s kojom je Srbija imala razmjenu veću od 7 mlrd. eura prošle godine je Nemačka.

Čini se da kriza u svetu prouzrokovana ratom u Ukrajini ne utiče na tu suradnju, jer i posljednji podatak Republičkog zavoda za statistiku (RZS) pokazuje da je najveći pojedinačni vanjskotrgovinski partner Srbije u prvih osam mjeseci ove godine u izvozu bila Njemačka, kojoj smo prodali robu u vrijednosti 2,38 mlrd. eura.

Prva procjena Statističkog zavoda Njemačke ukazuje da je inflacija u rujnu dostigla 10%, što je najviša vrijednost u posljednjih 70 godina. Još u kolovozu je inflacija bila 7,9%, a u rujnu su samo cijene energenata porasle za 43,9% u odnosu na isti mjesec prošle godine. Ekonomisti su računali s rastom inflacije, ali ispod 10%. U koliko teškom položaju je njemačka privreda oslikava i podatak da takva stopa nije zabilježena od prosinca 1951. godine, kada je bila 10,5%.

Sve njemačke kompanije u Srbiji svoje poslovanje uglavnom ocjenjuju kao dobro, a usprkos krizi očekuju i da će dalje razvijati i uvećavati investicije.

“Prema našim saznanjima sve kompanije koje su u Srbiji i koje su u nekom investicijskom procesu, nisu odgodile svoje investicije i nastavljaju određenom dinamikom kao što je ranije planirano”, kaže Milan Grujić iz Njemačko-srpske privredne komore.

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

Industrijska inflacija 45,8%
Taj optimiziram ne dijele stručnjaci, jer eventualni nedostatak energenata kojima se snabdijeva njemačka privreda može posredno utjecati i na srpsku privredu zbog velike povezanosti.

Profesor Ekonomskog fakulteta u Beogradu Ljubodrag Savić kaže za Euronews Srbija da dubinu krize najbolje oslikava najnoviji podatak o takozvanoj industrijskoj inflaciji u Nemačkoj, koja, prema podacima zavoda za statistiku Demostat u kolovozu bilježi rast od čak 45,8%.

Toliko su praktično porasle proizvođačke cijene pogurane cijenama energenata.To je rekord koji nije zabilježen od 1949. godine kada je njemački statistički zavod počeo da objavljuje podatke, nadmašivši rekordni rast od 37,2% u srpnju.

“Mi smo zemlja koja je dobro uključena u europske privredne tokove. Dvije trećine naše vanjskotrgovinske razmjene se odvija s Europskom unijom, a Njemačka je tu partner broj jedan. Najveći broj poduzeća od 2014. godine, kada je donijet Zakon o ulaganju, koja su zahvaljujući subvencijama, jeftinom gasu, električnoj energiji, dobroj infrastrukturi i jeftinoj radnoj snazi došla u Srbiju je iz Njemačke”, izjavio je Savić.

Sva ta poduzeća značajno su utjecala na ubrzanje stope rasta srpske privrede, koje su do početka pandemije bile vrlo visoke.

“Sada, međutim, možemo razmišljati na obrnuti način. Ako njemačka privreda ne radi, a sva je prilika imajući u vidu stopu inflacije i kako se komplicira situacija u svijetu i imajući u vidu te troškove koji će nastati u njemačkoj industriji i privredi vezano za cijenu energenata, da će tu biti poteškoća. Sve se to može desiti da nam se vrati kao bumerang, da ljudi ostaju bez posla u Srbiji, ne zato što ta poduzeća ne mogu raditi u Srbiji, već zato što ne rade njemačke kompanije”, objasnio je profesor.

Savić je istaknuo da je osnovni problem što Srbija nema poduzeća koje proizvode gotove proizvode za slobodno tržište, već proizvode dijelove za njemačke kompanije, zbog čega svaka promjena reflektira i na srpsku privredu.

“Ako u Njemačkoj rade, radit će i naša poduzeća, a ako ne rade i naše će imati probleme”, upozorava Savić.

Sve je više upozorenja da je svijet na pragu recesije, a kako vrijeme odmiče i analitičari su sve manje optimisti. Međunarodni monetarni fond (MMF) je korigirao naniže svoje prognoze njemačkog privrednog rasta za čitavu 2022. godinu i sada očekuje plus od 1,2%, što je 0,8% manje od prognoza u ožujku. Europska komisija očekuje za ovu godinu privredni rast od samo 2,6%.

U Njemačko-srpskoj komori ipak navode da mjesta panici nema i da nijedna njemačka kompanija ne razmišlja da se povuče, a što se tiče budućnosti investicije bi se, prema njihovim saznanjima, trebali nastaviti kao i ranije.

“Sve ide nekim uobičajenim tokom, naravno energetska kriza je nešto što apsolutno opet utiče na neke planove, ali prema onome što mi znamo i one podatke koje mi imamo to ide apsolutno onako kako je planirano. Mi smo proveli anketu sada u ožujku i travnju i iz te ankete proizilazi da većina naših članova smatra i dalje poslovni ambijent pozitivan”, kaže Grujić.

Investitori ne odustaju
Stručnjaci vjeruju i da bi Srbija mogla iskoristi situaciju u svijetu, jer će mnoge njemačke i europske kompanije svoje poslovanje seliti s istoka nazad u Europu, a to je, kako kažu, šansa da dođu u Srbiju.

Bojan Stanić iz Privredne komore Srbije kaže da je zbog nepredviđenih okolnosti na globalnom nivou teško prognozirati buduće scenarije.

“Za razliku od pandemije, ovo je ipak politička kriza i ona je pre svega uzrok ovih ekonomskih dešavanja i tu imate razne kalkulacije između sudionika u tom političkom konfliktu i onda tu može doći do određenih nepredviđenih scenarija i zato je vrlo teško prognozirati što se može desiti.

Međutim, ako pogledamo prvih sedam mjeseci ove godine, vidimo priliv investicija od 2 mlrd EUR, što je vrlo značajno i očekujemo da do kraja godine budu 3 milijarde, što bi bilo za oko 15% manje nego prošle godine, ali je vrlo značajan pokazatelj u smislu nastavka interesiranja investitora, naročito europskih koji su glavni ulagači u smislu procenta investiranja”, rekao je Stanić za Euronews Srbija.