Pred poljoprivrednicima je, kada je riječ o ulaganjima, jedna od najtežih jesenskih sjetvi do sada. Proizvodnja im je odnosu na lanjsku, dvostruko skuplja, pa zbog visokih cijena repromaterijala ratari smanjuju troškove. No, to bi u konačnici moglo smanjiti kvalitetu i prinose, javlja HRT.

Nakon suše slavonske je ratare razveselila kiša. No, ona nije dovoljna za uspješnu sjetvu.  “Cijene su znatno se povećale svih repromaterijala od prošle godine. Znači, sjemena su otišla gore, gnojiva pogotovo. Čak je problem s nekim gnojivima. Nema ih na tržištu”, rekao je Tomislav Brlošić iz Piškorevaca.

“Ako je otišlo gnojivo s 200 i nešto, dušično, na 1000 kuna, sad računajte, to je jako puno. I dobro, otišlo je i naše nešto gore, ali to ne prati cijenu repromaterijala ni goriva ni gnojiva”, požalio se njegov sumještanin Martin Čatalinac.

Zbog suše, ove su godine smanjeni prinosi u merkantilnoj i sjemenskoj proizvodnji. No, proizvodnja je sjemena, nasreću, u Hrvatskoj dobro organizirana pa se ne očekuje nestašica na tržištu. “To za naše proizvođače znači da će imati dovoljne količine certificiranog sjemena na tržištu, da će se moći odlučiti za sorte koje su njihov prvi izbor i isto tako da neće doći do divljanja cijena”, rekao je dr. sc. Luka Andrić s Poljoprivrednog instituta Osijek.

Novi šok

Cijena pšenice mogla bi porasti i do 34 posto

Iznimno važno jer bi se u takvim uvjetima, zbog uštede, na poljima mogla naći i tzv. “tavanuša”. A s njom i problem opasne bolesti žitarica – smrdljive snijeti. “Bitno je da se zna koja je sad cijena i sjemena, zna se i cijena goriva. Svega se zna, samo se u konačnici nikad ne zna cijena našeg proizvoda. Ona se zna kada se skine i dođe u silos, govori o problemima proizvođača Mato Brlošić iz Hrvatske poljoprivredne komore.

Zato će, kažu, morati štedjeti. Ponajprije na mineralnim gnojivima.  Hrvatska poljoprivredna komora dala je izraditi proračun troška proizvodnje pšenice. Prema njemu, s trenutačnim cijenama ulaganje u hektar iznosi 14 tisuća kuna. Poljoprivredni proizvođači ipak se nadaju pojeftinjenju. Tako bi na proljeće mogli nabaviti više gnojiva, što bi donijelo bolji i veći urod.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost