Napredni sustavi koji pomažu vozačima (ADAS) sve su češće u upotrebi i nova vozila dolaze u prodaju s velikim brojem mogućnosti pomoći pri vožnji.

Primjerice, 737.000 vozila M1 kategorije u Republici Hrvatskoj ima ugrađen ABS sustav, dok 250.000 osobnih automobila nema ABS. 768.000 vozila M1 kategorije ima ugrađen ESP sustav. Nadalje, 208.000 vozila iste kategorije, godine proizvodnje 2018. i novije registriranih u RH ima ugrađen barem jedan napredni sustav.

Za par godina neki će od tih sustava biti i obavezni za prvu registraciju vozila. Uredba (EU) 2019/2144 Europskog parlamenta i Vijeća od 27. studenog 2019. godine je dio trećeg paketa Komisije “Europa u pokretu”, koji je pokrenut u svibnju 2018. godine.

Paket ima za cilj osigurati nesmetan prijelaz na sustav mobilnosti koji je siguran, čist i automatiziran. Definiraju se tehnički zahtjevi za pojedine sustave i sastavne dijelove te datumi obavezne primjene za prvu registraciju vozila, a odnosi se na vozila kategorije M, N i O.

Smanjiti pogreške vozača

Inteligentni sustav pomoći pri kontroli brzine je sustav koji pomaže vozaču u održavanju brzine primjerene okolnostima na cesti pružanjem namjenskih i prikladnih povratnih informacija. Sustav treba imati signal upozorenja o prekoračenju brzine, a nakon svakog pokretanja vozila sustav je moguće isključiti.

Podatke sustav prikuplja opažanjem prometnih znakova, signala infrastrukture ili podataka s elektroničke karte, a istovremeno se ne utječe na mogućnost vozača da premaši brzinu vozila koju sustav postavi. Cilj je izbjeći ili smanjiti pogreške prekoračenja dozvoljene brzine u stvarnim uvjetima vožnje.

Paket ‘Europa u pokretu’ ima za cilj osigurati nesmetan prijelaz na sustav mobilnosti koji je siguran, čist i automatiziran Freepik

Sustav za olakšavanje ugradnje uređaja za blokadu u slučaju vožnje pod utjecajem alkohola je standardizirano sučelje koje olakšava naknadnu ugradnju uređaja za blokadu u slučaju vožnje pod utjecajem alkohola u motorna vozila, u skladu s europskom normom EN 50436-1:2014 ili EN 50436-2:20141+A1:2015. Cilj je onemogućiti upravljanje vozila osobama pod utjecajem alkohola.

Sustav za upozoravanje u slučaju umora i manjka pozornosti vozača procjenjuje vozačevu budnost analizom sustava u vozilu i upozorava vozača ako je potrebno. Važno je da podaci ne smiju biti dostupni na raspolaganje trećoj strani i odmah nakon obrade se brišu, a obrađuju se u sustavu zatvorenog kruga.

Također, moraju izbjeći preklapanje s naprednim sustavom upozoravanja u slučaju odvraćanja pozornosti vozača, i obrnuto. Cilj je spriječiti vožnju vozača u umornom stanju ili s manjkom pozornosti. Umor negativno utječe na vozačeve sposobnosti koje su potrebne za sigurnu vožnju: fizičke, kognitivne i psihomotorne sposobnosti i sposobnosti senzornog procesiranja.

Tako je umor vozača bio prisutan u 10 – 25 posto svih prometnih nesreća u EU. Napredni sustav za upozoravanje u slučaju odvraćanja pozornosti vozača pomaže vozaču da nastavi obraćati pozornosti na stanje u prometu i upozorava ga u slučaju odvraćanja pozornosti vozača. Zahtjevi za ovaj sustav također uključuju da podaci ne smiju biti dostupni na raspolaganje trećoj strani i odmah nakon obrade se brišu, a obrađuju u sustavu zatvorenog kruga.

Signal za zaustavljanje u nuždi je svjetlosna signalna funkcija s ciljem ukazivanja drugim sudionicima u prometu sa stražnje strane vozila na to da na vozilo djeluje velika sila usporenja u odnosu na prevladavajuće uvjete na cesti. Cilj je smanjiti rizik od nesreća upozoravajući vozila koja slijede da vozilo snažno koči.

Nove obvezne provjere

Uređaj za snimanje podataka o događaju je sustav čija je isključiva svrha da malo prije, tijekom i neposredno nakon sudara snima i pohranjuje kritične parametre i informacije povezane sa sudarom. Treba snimati podatake o brzini, kočenju, položaju i nagibu vozila, stanju i brzini aktivacije sigurnosnih sustava, sustavu eCall i ulaznih parametara ugrađenih sustava za aktivnu sigurnost i izbjegavanje nesreća.

Takav sustav neće biti moguće isključiti te neće omogućiti identifikaciju pojedinačnog vozila, a podaci će se trebati moći staviti na raspolaganje nacionalnim tijelima u svrhu istraživanja i analize nesreće.

Ipak, postoji i problematika sve većeg broja složenih sustava u vozilu. Primjerice, 2011. godine u SR Njemačkoj opozvano je 563.000 osobnih vozila, a 2021. godine broj opozvanih se penje na 3.000.000 osobnih vozila. Konstantno povećanje elektroničkih skopova u vozilima postavlja pitanja održavanja i servisiranja te životnog vijeka sklopova i vozila.

Centar za vozila Hrvatske kontinuirano prati promjene u tehnologiji i propisima. Tako nove tehnologije i protokoli donose promjene i na tehničkom pregledu vozila. Primjerice, neće biti dovoljna samo vizualna provjera statusa signala upozorenja na kvar (kontrolna lampica), već će biti obavezna i provjera ispravnosti rada sustava i cjelovitosti softvera kroz OBD sučelje.

* Sadržaj omogućio CVH