Dok razni statistički pokazatelji ekonomske aktivnosti stižu s većim ili manjim vremenskim pomakom, o kretanju potrošnje mjerene fiskaliziranim prometom ili npr. fizičkim indikatorima turističke sezone prve brojke javno su dostupne praktično odmah. Tako smo već s prvim danom rujna saznali da su svi obveznici fiskalizacije (iz svih djelatnosti u tom sustavu) u kolovozu izdali računa u vrijednosti 31,6 milijardi kuna, što je u odnosu na isti lanjski mjesec za gotovo petinu (19,3%) odnosno za 5,1 milijardu kuna više. Za ljetnih mjeseci u pojačanom su fokusu prije svega turističko-ugostiteljske djelatnosti, ali i one s naglašenim utjecajem turističke sezone na poslovanje, od trgovine do prijevoza.

Jači rast u ugostiteljstvu

Poduzetnici u pružanju smještaja te ugostiteljstvu prošlog su mjeseca prijavili 8,4 milijarde kuna fiskaliziranog prometa. U usporedbi s lanjskim kolovozom to je 1,6 milijardi kuna ili 16 posto više. Nešto više od polovice prošlomjesečnog prometa odnosi se na smještaj (4,3 milijarde), ali međugodišnje usporedbe pokazuju da je jači rast zabilježen u ugostiteljstvu.

Kafići, restorani i drugi poduzetnici u segmentu pripreme/usluživanja hrane i pića u ovogodišnjem kolovozu fiskalizirali su nepunih 4,1 milijardu kuna, što je gotovo 30 posto ili 930 milijuna više nego prošle godine, dok spomenuti promet kod smještaja predstavlja povećanje za 18 posto ili oko 660 milijuna.

Dobrim dijelom postoci rasta, dakako, reflektiraju povećane cijene. Naravno, sami poduzetnici obično inzistiraju na tome da su i ulazni troškovi snažno porasli, ali to je druga priča.

Kako bilo, kumulativni podaci pokazuju i znatno veće stope rasta fiskaliziranog prometa u turističko-ugostiteljskom sektoru. Kod smještaja je 8-mjesečni promet dosegnuo 12,1 milijardu kuna, čime je za 51 posto premašio lanjskih 8 milijardi. Istodobno, u ugostiteljstvu je od početka godine prijavljeno gotovo 16,1 milijardu kuna ili čak 70 posto više od lanjskih 9,5 milijardi, što se dijelom može pripisati manjoj sezonalnosti tog segmenta i činjenici da je u prvom dijelu prošle godine utjecaj epidemioloških ograničenja još bio popriličan.

Među djelatnostima koje su u ljetnim mjesecima naslonjene na turizam je i kategorija Prijevoz i skladištenje.

Poduzetnici iz te branše prijavili su u kolovozu gotovo 540 mijuna kuna fiskaliziranog prometa, što je u odnosu na lanjski kolovoz 36 posto više. A znatno većih 80 posto rasta vrijednosti izdanih računa, primjerice, evidentirano je kroz sustav fiskalizacije u Administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima (435 prema 242 milijuna kuna).

Dvoznamenkaste stope

Ipak, najviše plaćanja karticama i kešom odrađuje se na fiskalnim blagajnama trgovaca.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

U trgovini na malo (osim motornih vozila) prošli je mjesec izdano računa vrijednih ukupno 12,7 milijardi kuna, što je za stotinjak milijuna više nego u srpnju i za 1,55 milijardi kuna ili gotovo 14 posto više nego u kolovozu 2021.

Pritom se više od polovice prometa odnosi na supermarkete i hipermarkete, tj. nespecijalizirane prodavaonice pretežito hranom, pićem te duhanskim i proizvodima za kućanstvo, kod kojih je i porast kolovoškog prometa bio nešto većih 17 posto (6,9 prema 5,9 milijardi evidentiranih u lanjskom kolovozu).

Budući da je s krajem srpnja ovogodišnji fiskalizirani promet u maloprodaji u odnosu na prošlu godinu bio na +18 posto – uz nešto manjih +13% kod super i hipermarketa (zbog više osnovice) – vodeći trgovci i s krajem osmog mjeseca drže dvoznamenkaste stope nominalnog rasta prometa. I kad se “oduzme” utjecaj rasta cijena, solidan je to rezultat.