Energetska kriza u Europi ide na ruku crnogorskim proizvođačima zelene energije. Zbog enormnog rasta cijena električne energije na svjetskim tržištima pojedini crnogorski povlašteni proizvođači električne energije iz obnovljivih izvora (OIE) razmišljaju o plasmanu struje na inozemnim tržištima po znatno većim cijenama nego što je sad prodaju u Crnoj Gori, saznaje Pobjeda.

Čeka se reakcija vlade

S obzirom da će se cijene električne energije teško vratiti na razinu iz 2019. godine, pitanje je kako će crnogorska vlada reagirati i hoće li porazgovarati s tim proizvođačima i sačuvati ih uz povoljne uvjete u proizvodnom porfelju Crne Gore. U suprotnom, a takav je ugovor, oni mogu slobodno plasirati svoju energiju na tržištu po znatno većim cijenama. Svu struju koju proizvedu povlašteni investitori (male hidroelektane, vjetroparkovi Krnovo i Možura kao i solarne elektrane) otkupljuje Crnogorski operator tržišta električne energije (COTEE) po poticajnim cijenama. Tu struju preuzima Elektroprivreda (EPCG).

Te stavke građanima na računima naznačene su kao stavke za OIE. Kroz te “omražene” stavke građani su platili od 2014. godine oko 175 milijuna eura. Tko je na dobitku, vrlo je lako procijeniti u jeku teške energetske krize izazvane poremećajem tržišta i ratom u Ukrajini. Brojke su sljedeće: prošle godine proizvedeno je iz OIE 501.716 MWh. Cijena po kojoj je EPCG otkupila tu energiju iznosila je 50,44 eura po MWh. To znači da je EPCG platila oko 25,3 milijuna eura.

Da nisu postojali ti izvori, EPCG bi zbog sigurne opskrbe električnom energijom svih potrošača morala kupiti tu energiju na burzi po prosječnoj cijeni koja je za 2021. godinu iznosila 93,71 eura po MWh. To znači da bi crnogorsku elektroenergetsku kompaniju to stajalo 47 milijuna eura. Dakle, država i građani su uštedjeli 21 milijun eura. Razlika u ovoj godini je drastično veća jer su cijene znatno skočile i kreću se na burzi u prosjeku, za prvih osam mjeseci, 285,34 eura po MWh. Crnogorski građani su istim povlaštenim proizvođačima OIE platili, u prvih osam mjeseci ove godine, 85 eura po MWh. Jednostavnom računicom, s obzirom da su ti proizvođači isporučili crnogorskom sustavu do sada oko 285 GWh, ušteda u proračunu iznosi oko 57 milijuna eura.

Po trenutnim povlaštenim i definiranim cijenama proizvođači iz OIE, koji u prosjeku sudjeluju u ukupnoj crnogorskoj proizvodnji električne energije s udjelom od 15 posto, za samo godinu i pol učinili su uštedu državi, odnosno nacionalnoj energetskoj kompaniji od 80 milijuna eura. Da nije bilo njihove proizvodnje, ovaj iznos morao bi biti pokriven preko EPCG-a, proračunski ili kroz račune građana.

Kome idu subvencije?

Prema podacima COTTE-a (koje su dobile “Vijesti”) najviše subvencija dobila je kompanija Krnovo Green Energy u iznosu od 87,04 milijuna eura, za otkupljenu struju iz vjetroparka na Krnovu kod Nikšića. Poticaje je počela dobivati 2017. godine, kada su iznosili 2,2 milijuna eura, da bi naredne godine taj iznos vrijedio po devet milijuna eura. Za sedam mjeseci ove godine dobili su 12,09 milijuna eura.

Druga kompanija po iznosu dobivenog novca je “Možura Wind Park” koja je dobila 31,89 milijuna eura. Oni su počeli s proizvodnjom krajem 2019. godine kada su dobili 77.500 eura subvencija, da bi u 2020. primili 12,11 milijuna eura, lani 12,31 milijun, a za sedam mjeseci ove godine 7,39 milijuna eura. Od vlasnika malih hidroelektrana najviše je dobila kompanija “Hidroenergija Montenegro” sa 21,42 milijuna eura za proizvedenu struju iz osam malih hidroelektrana. Poticaje ukupno dobiva 26 firmi za 39 izvora električne energije, od čega su 32 male hidroelektrane, dva vjetroparka i pet malih solarnih elektrana.

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Umjetna inteligencija

AI alati dostupni svima ulaganje su u gospodarski i društveni napredak