Ekonomski odnosi između Srbije i Kine ubrzano se razvijaju, a vanjskotrgovinska razmjena prošle je godine dosegla 4,5 milijardi eura. Dva najveća izvoznika Srbije su kompanije u kineskom vlasništvu, a u posljednjih nekoliko godina značajno je povećan i priljev kineskih investicija.

Inicijativa vlade Srbije da otpočne pregovore o Sporazumu o slobodnoj trgovini s Kinom, doprinijet će dodatnom reguliranju ekonomskih odnosa, ali tom procesu treba pristupiti oprezno i uz konzultiranje sa gospodarstvom, kaže Bojan Stanić, pomoćnik direktora Sektora za strateške analize, usluge i internacionalizaciju Privredne komore Srbije (PKS). “U Europi trenutno takav sporazum imaju Švicarska i Island, a trenutno se razmatra sporazum s Norveškom i Moldavijom. Dakle, nije u pitanju jedinstven slučaj za Europu, a to je posebno značajno zbog našeg odnosa sa EU, koja ostaje glavni vansjkotrgovinski partner Srbije”, ističe Stanić.

Podsjeća da Srbija ima značajno mjesto u inicijativi “Pojas i put” kao i da je dio platforme za suradnju Kine i 16 zemalja srednje i istočne Europe koja je formirana 2012. godine. “Sporazum o slobodnoj trgovini s Kinom nudi prilike, ali postoje i rizici, pa je po ovim pitanjima potrebno formirati širok pregovarački tim”, objašnjava Stanić jer, kako kaže, pregovaračkom procesu treba prići oprezno imajući u vidu nesrazmjer u gospodarskom potencijalu dviju država.

“Srbija u Kinu izvozi uglavnom sirovine, metale, drvo. Potrebno je pronaći mehanizme kako na najefikasniji način povećati izvoz mesa i mesnih prerađevina, mliječnih proizvoda, voćnih prerađevina, vina i drugih alkoholnih pića. Tu posebno treba uzeti u obzir troškove prijevoza”, kaže Stanić i dodaje da ne treba zanemariti ni sektore usluga, informacijskih tehnologija i automobilske industrije, posebno kada se govori o komponentama. Jedna od prednosti Srbije i brojni su sporazumi o slobodnoj trgovini (EU, CEFTA, EFTA, Euroazija, Velika Britanija, Turska).