U ovom trenutku od 41 registriranog opskrbljivača plinom, nakon enormnog povećanja cijene plina, mnogi od njih rješavaju se svojih klijenata u kategoriji kućanstava, računajući da će ih preuzeti po sili zakona drugi, odnosno opskrbljivači u obvezi javne usluge, među kojima je najveći Gradska plinara Zagreb – Opskrba (GPZO), te kao krajnja opcija HEP-Plin, koji je zajamčeni opskrbljivač.

To prebacivanje problema i klijenata jest zakonito, no stvara neplanirane obveze, prvenstveno GZPO-u, u kojem već sada procjenjuju da bi im to moglo donijeti gubitak od 100 milijuna eura, koje bez pomoći države neće moći podnijeti.

Idućih tjedana, naime, mnogi opskrbljivači koji po tržišnim uvjetima isporučuju plin kućanstvima izgledno će na njihove adrese (ako već nisu) slati obavijesti o drastično većim cijenama za plin u narednom razdoblju, budući da većina ugovora istječe s 30. rujnom.

Iz dosadašnjeg iskustva najveći broj takvih kupaca iskoristit će zakonsku mogućnosti i prijeći na opskrbu plinom u sustav takozvane obveze javne usluge, odnosno po reguliranoj cijeni, koja je bitno povoljnija od tržišne.

No, kao što je opskrbljivačima koji posluju po tržišnom režimu neizvjesno pod kojim uvjetima će moći kupiti i prodati plin do travnja iduće godine i koliko će kupaca zadržati, tako se i opskrbljivači koji su u obvezi javne usluge suočavaju s neizvjesnosti kolike dodatne količine će morati osigurati za vjerojatne nove kupce i koliko njih će dobiti, te, naravno, kako će bez intervencije države preživjeti ogromnu razliku između aktualne tržišne i regulirane cijene.

Od ukupnog broja registriranih opskrbljivača plinom, donedavno ih je 14 obavljalo opskrbu javne usluge, no sada ih je 11, jer su u međuvremenu tri ostale bez dozvole, a HERA kao regulatorno tijelo već drugi put traži javnim natječajem zainteresirane koji će preuzeti njihovo distribucijsko područje.

Riječ je o Zelina-plinu, Brod-Plinu i Ivaplinu, koji pokrivaju područja Zeline, Slavonskog Broda i Ivanić Grada, koji su početkom godine objavile da prekidaju s poslovanjem u opskrbi plina, te će pokušati revidirati planove i nastaviti poslovati samo u segmentu distribucije.

Njihove poslove u opskrbi preuzeo je zajamčeni opskrbljivač HEP-Plin, kao jedini mogući izbor, no pitanje je koliko će se tvrtki iz redova opskrbljivača uskoro naći u sličnoj situaciji.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Procjene su Grupacije distributera i opskrbljivača pri HGK, na čijem je čelu Srećko Ezgeta, direktor Gradske plinare Bjelovar, da u ovom trenutku oko 20% plina za uslugu javne opskrbe nije nabavljeno i ne poduzme li se određene mjere, događat će se ozbiljni problemi, prije svega u poslovanju tvrtki.

Sam sustav neće prestati funkcionirati, no izgledno je da kao krajnja opcija sve padne na leđa HEP-a”, upozorava Ezgeta. Najveći udarac bijega kupaca od lokalnih opskrbljivača, kojih se oni zapravo pothitno žele riješiti razmišljajući u uvjetima enormnih cijena plina isključivo o vlastitom opstanku, pogodit će GPZO, zagrebačku gradsku tvrtku koja javnom uslugom i pokriva najviše distribucijskih područja diljem Hrvatske.

Točnije, od njih 33 na razini države javnu uslugu u razdoblju od 1. travnja 2021. do 30. ožujka 2024. Zagrepčani su na javnom natječaju HERA-e preuzeli obavljati na ukupno 13 područja, te pokrivaju otprilike polovicu kupaca plina iz redova kućanstava.

Osim GPZO-a, veliki opskrbljivač u obvezi javne usluge još je i E.ON Plin, koji pokriva šest distribucijskih područja. Ovaj dvojac ujedno pokriva i područja na kojima, prema dostupnim informacijama, postoji i najveći broj komercijalnih kupaca plina među kućanstvima.

Nove cijene od 1. listopada
U ovom trenutku, pak, opskrbljivači koji pružaju uslugu po tržišnim uvjetima još ne najavljuju svojim kupcima iz redova kućanstava nove cijene koje će vrijediti od 1. listopada, jer one će, kako pojašnjavaju u obavijestima koje im šalju, ovisiti o kretanjima na tržištu, no daju do znanja da će one višestruko rasti i da na raspolaganju imaju opciju korištenja usluge javne opskrbe plinom kod nadležnog opskrbljivača.

Prema dostupnim informacijama, takve obavijesti šalju u samoborskom Energo-metanu, koji je i najavio povlačenje iz opskrbe plinom i nastavak djelovanja u distribucijskom poslu, riječkom Energu, te Radnik-Plin iz Križevaca. No, kako nemaju informacija o priljevu novih klijenata, GPZO je plin nabavio temeljem postojećeg broja i procjene mogućeg povećanja.

No, sada se čini da će taj broj biti bitno veći nego se moglo pretpostaviti, odnosno da će uz svojih 330 tisuća GPZO dobiti još oko 50 tisuća novih kupaca. “Mi smo za postojeće kupce osigurali dovoljne količine plina i ne očekujemo probleme u poslovanju, no lokalni opskrbljivači koji su do nedavno nastojali pridobiti kupce nižim cijenama sada ih se žele riješiti, a takav pritisak, uz ove cijene, mi teško možemo podnijeti.

Ostvare li se naše procjene koliki novi val kupaca bi mogli dobiti, za nas će to predstavljati ogroman pritisak koji ne možemo izdržati. Govorimo o brojci od oko 100 milijuna eura!”, kaže predsjednik Uprave GPZO-a Jeronim Tomas.

Pojašnjava kako još nemaju saznanja imaju li lokalni opskrbljivači potrebne količine, te da GPZO može preuzeti dio njihovih kupaca, no u trenutnim uvjetima to će predstavljati potres, jer plin se sada nabavlja za 260 eura po MWh, a prodaje po 60.

Činjenica jest da su GPZO i ostali opskrbljivači s javnom uslugom dobrovoljno i svjesni rizika ušli u taj posao, no, taj sustav u kojemu jedne plinske godine možete biti u plusu, duge u minusu, no bez velikih potresa, funkcionirao je u uvjetima normalnih oscilacija cijena na međunarodnom tržištu prirodnog plina.

Međutim, u ovim izvanrednim okolnostima, regulativa ih ostavlja na otvorenom prostoru i bez ikakve zaštite. Jer, s obzirom na model utvrđivanja regulirane cijene, koja se temelji na prosječnoj cijeni plina u protekloj godini, teoretski, u slučaju ako cijene iduće godine padnu, oni opet mogu ostati bez kupaca koji su im sada pribjegli, neovisno o naručenim količinama plina, budući da zakon omogućuje kućanstvima da u svakom trenutku i bez naknade mogu promijeniti opskrbljivača.

U ovom, pak, trenutku, opskrbljivači koji obavljaju javnu uslugu opskrbe plinom nadaju se da će zakonodavac percipirati ovaj problem i promjenu okolnosti koja nije ranije razmatrana, te da će regulativu brzo prilagoditi novim uvjetima. Što bi bilo rješenje? S aspekta opskrbljivača kojima će se broj kupaca drastično povećati u narednim tjednima opcija je da ih se već sada usmjeri prema zajamčenom opskrbljivaču, odnosno HEP-Plinu.

Hoće li ih uklopiti u nove mjere?
Uostalom, a to potvrđuje i odgovor koji smo dobili iz HERA-e na upit što će se dogoditi ako i dalje nitko ne bude zainteresiran za preuzimanje obveze javne usluge posrnula tri opskrbljivača s početka teksta, opskrba kućanstava na njihovim distribucijskim područjima će ostati u ingerenciji HEP-Plina.

Zasad ova tema još nije ozbiljnije razmatrana na razini državnih nadležnih tijela, no kako se radi na priprema novog paketa mjera kojim će se omogućiti stabilnost na energetskom tržištu, opskrbljivači se nadaju da će ona biti uklopljena u tu
priču.