Dosadašnji ekonomski motor Europe polako postaje njezina najslabija karika. Da su se nad najvećim europskim gospodarstvom nadvile tamni oblaci javno je priznao ovoga tjedna i ministar financija Christian Lindner.

Kako prenosi Financial Times, ministar je ekonomske perspektive Njemačke ocijenio “krhkima”. A kako i ne bi – prognoze rasta BDP-a srezane su naniže, a rastuće cijene hrane i energenata značajno su poskupile život Nijemcima.

Slabost u svim sektorima

Slobodno se može reći kako Njemačka prolazi kroz seriju ekonomskih šokova. Uz rastuću stopu inflacije, ne prestaju problemi u dobavnim lancima što uz slabiju svjetsku potražnju snažno utječe na industriju, kralježnicu njemačkog gospodarstva.

“Ono što je najviše zabrinjavajuće jest kako se slabost proširila cijelim gospodarstvom”, ističe za FT Clemens Füst, čelnik ekonomskog instituta Ifo. U prijašnjim ekonomskim krizama sektor usluga bio je u problemima, ali se industrija oporavljala, i obratno. “Međutim, sada vidimo probleme u svim sektorima”, pojašnjava Füst.

Analitičari sve više govore kako je ekonomski motor eurozone postao slaba karika. Prema podacima tamošnjeg statističkog ureda Destatisa, između prvog i drugog tromjesečja gospodarstvo je stagniralo, dok je skupina država koje koriste euro zabilježila rast BDP-a od 0,7 posto.

Da mnogo toga “ne štima” u njemačkom gospodarstvu govori i činjenica da je Međunarodni monetarni fond (MMF) prošloga mjeseca smanjio procjenu rasta u 2023. za čak 1,9 postotnih bodova, na 0,8 posto. Radi se o najvećem smanjenju MMF-ovih procjena od svih država koje prati.

Njemačko gospodarstvo toliko je slabo da se mnogi pribojavaju kako će uskoro i službeno uroniti u recesiju, definiranu kao dva uzastopna kvartala pada vrijednosti gospodarstva. Pesimisti tu posebno ukazuju na prenizak vodostaj Rajne, što utječe na promet roba u industrijskom srcu Njemačke.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Tu su i najnovije tenzije između Kine i Tajvana, ali i mogućnost slabljenja globalnog gospodarstva, što je uvijek problem za izvozno orijentirana njemačka poduzeća. Dok Italija, Francuska i Španjolska uživaju u višem ekonomskom rastu od očekivanja, zahvaljujući dobroj turističkoj sezoni, njemački maloprodajni sektor više se oslanja na domaću potražnju.

A maloprodaja je u lipnju pala 8,8 posto na godišnjoj razini, što je najveći zabilježeni pad od 1994. otkako Destatis objavljuje taj podatak.

“Potrošači se stvarno osjećaju nesigurno. Rečeno im je da štede novac za više račune za struju i plin i to je dovelo do pada potrošnje”, smatra Monika Schnitzer, profesorica ekonomije na sveučilištu Ludwig Maximilian u Münchenu.

Vodeća njemačka udruga poslodavaca, BDI, prošloga je mjeseca objavila kako je recesija sve vjerojatnija. Monika Schnitzer ističe kako mnogo ovisi o tome hoće li Rusija u potpunosti prekinuti isporuku plina te hoće li Peking opet početi zatvarati luke i tvornice ako bude rastao broj zaraženih koronavirusom.

Neki su optimisti
“Ako se uspijemo provući kroz to i stvari ne postanu gore u SAD-u i Kini, mogli bi izbjegnuti recesiju, ali ne možemo očekivati značajan uzlet”, ocjenjuje Schnitzer. “U svakom slučaju, nesigurnost je u ovom trenutku golema”, dodaje ta ekonomistica. Veći problem od poremećenih dobavnih lanaca trenutno je skok cijena energenata.

Hans Jürgen Kerkhoff, predsjednik njemačke federacije proizvođača čelika kaže kako su troškovi tog sektora porasli za 7 milijardi eura u odnosu na 2021. godinu, ponajviše zbog skupog plina i električne energije. Vladin plan o uvođenju nameta za velike potrošače plina taj će trošak povećati za još milijardu eura.

Ipak, dio ekonomista nešto optimističnije gleda na sadašnju situaciju i tvrdi kako se vidi “svjetlo na kraju tunela”. Iako su industrijske narudžbe u lipnju pale za 0,4 posto – već peti uzastopni mjesec da se bilježi smanjenje – i manje su 9 posto nego u istom lanjskom razdoblju, Nils Jannsen iz Kielskog instituta za svjetsku ekonomiju ističe kako pune knjige narudžbi govore da recesije neće biti.

To će njemačkim kompanijama dati mogućnost ubrzanja proizvodnje čak i ako broj novih narudžbi počne stagnirati ili opadati, dodaje Jannsen. Zanimljivo, njemačka vlada nije pretjerano zabrinuta padajućim ekonomskim pokazateljima. “Mnoštvo čelnika kompanija govori nam kako imaju naručenog posla za iduće dvije godine, čak i ako ne dobiju nijednu novu narudžbu”, tvrdi jedan dužnosnik njemačke vlade koji je želio ostati anomiman.

U Berlinu ocjenjuju kako je mogućnost recesije i dalje na stolu, ali će vjerojatno biti “meka”. Ipak, otkako je krajem veljače izbila ruska agresija na Ukrajinu, njemačka vlada donijela je već tri paketa mjera pomoći stanovništvu, suočenog s visokim cijenama.