Za razliku od ranijih sezona, BiH uzgajivači krastavaca kornišona ove godine imaju velikih problema zbog suše koja nanosi štetu na njihovim parcelama. Te vrste krastavca u dovoljnim količinama neće biti, a otkupljivačima problem dodatno stvaraju čekanja na granici s Hrvatskom, piše Klix.ba.

Temperature iznad 32 Celzijeva stupnja u proteklih mjesec dana nisu pogodovale biljkama u intenzivnom uzgoju, među kojima su i kornišoni, vrsta krastavca koja je posljednjih nekoliko godina posebno zastupljena u BiH, uz značajan izvoz u europske zemlje, najviše u Njemačku.

Bez navodnjavanja
Fiziološki procesi unutar biljke doveli su do uništavanja plodova, zbog čega uzgajivači imaju veliki podbačaj uroda.

Zemljoradnička zadruga Voćar i kompanija Voćar promet među najznačajnijim je uzgajivačima i otkupljivačima kornišona u Bosni i Hercegovini, a njihove projekcije proizvodnje ove godine kretale su se oko 2000 tona krastavaca. Međutim, taj rezultat neće biti ispunjen kornišonima iz zvorničke, tuzlanske i bijeljinske regije.

“Zaključno s 1. kolovozom u berbi sam imao 800 tona, što je podbačaj za 15 posto. U drugom dijelu sezone u kolovozu i prvom dijelu rujna vjerujem da nećemo ostvariti niti pola od navedenih 800 tona. U konačnici, za očekivati je da ćemo imati pad proizvodnje između 35 i 40 posto”, rekao je Fahrudin Delibajrić, menadžer Voćar prometa.

Pad proizvodnje donijet će i loš financijski rezultat za uzgajivače, ali i otkupljivače kornišona. “U kooperaciji imamo oko 500 osoba koje su uključene u sustav proizvodnje. U proljetnoj sjetvi uložili smo između 600 i 700 tisuća KM (od 306 do 357 tisuća eura). Kada je riječ o tržištu, sve potrebe nećemo moći zadovoljiti”, ističe Delibajrić.

Teška situacija je i na području Semberije, kao i u Tuzlanskom kantonu (TK). “Odbacivanje cvjetova i manje plodova pogodilo je uzgajivače kornišona u Tuzlanskom kantonu. Također, svima nedostaje vode za navodnjavanje.

Na određenim parcelama već smo imali potpuno uništene kornišone i ova godina će na kraju biti izuzetno teška”, kaže Suad Selimović, predsjednik Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju koje djeluje pri Privrednoj komori TK-a.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Otkupljivači kornišona izvozno su orijentirani, a već godinama suočavaju se s otežanim plasmanom proizvoda na europsko tržište. Naime, na graničnom prijelazu Bosanska Gradiška, kuda ide izvoz svježeg voća i povrća iz BiH, fitosanitarni inspektori Hrvatske rade samo do 15 sati, a ne rade vikendom.

Ne stižu na vrijeme
Zbog čekanja i po dva dana, samo radi pregleda dokumentacije, jer je roba zapečaćena od strane BiH inspektora, izvoznici trpe štetu jer ne stižu na iskrcaj na vrijeme i gubici su neminovni.

“Česta su čekanja na granici, zbog toga smo već imali situaciju da nam je kamion do Njemačke stigao za šest dana te je propala jedna pošiljka vrijedna 30.000 eura”, žale se BiH izvoznici.

Kada je riječ o ovogodišnjim cijenama kornišona, prva klasa stoji 1,55 KM (oko 0,8 eura) za kilogram, druga je 0,75 KM, a treća 0,15 KM.