Iako službenih informacija nema, Večernji list doznaje s terena da na uginulim govedima ima tipičnih tragova zaraze antraksom, a doznaju i da je u sisačkoj bolnici na liječenju jedan muškarac s velikom sumnjom na kožni oblik antraksa. Njegova je stoka među uginulim grlima te je imao kontakt s njihovim lešinama.

“Izrazita je sumnja na kožni antraks kod muškarca koji je zaprimljen u sisačkoj bolnici. On je u dobrom stanju, prima antibiotike i ne bi trebalo biti kod njega ozbiljnog zdravstvenog stanja. Nalaze koji bi potvrdili dijagnozu dobit ćemo u ponedjeljak. No, već sada će svi koji su bili u doticaju sa stokom i lešinama dobiti antibiotsku profilaksu kako bi se spriječilo njihovo obolijevanje”, rekao je listu izvor iz Zavoda za javno zdravstvo.

Službene informacije iz veterinarske službe još nema, no na terenu će se provesti sve potrebno kako bi se spriječilo širenje bolesti među životinjama i ljudima.

Bedrenica (Anthrax) je perakutna ili akutna zarazna bolest koju uzrokuje sporulirajuća bakterija Bacillus anthracis. Ova se bolest najčešće javlja kod domaćih i divljih sisavaca (goveda, ovaca, koza, deva, antilopa i drugih biljojeda) te ljudi koji su bili u kontaktu sa zaraženim životinjama ili tkivom zaraženih životinja. Uzročnik bolesti je Bacillus (B.) anthracis, gram-pozitivna bakterija štapićasta oblika koja tvori spore. Bolest je u povijesnim izvorima opisana kao 5. kuga još 1491. godine prije Krista.

Biljožderi se obično zaraze ingestijom spora koje se nalaze u okolišu, ponajprije u kontaminiranom tlu, u kojem spore prežive desetljećima. Tla onečišćena sporama bedrenice kontaminiraju krmiva koja rastu na njima. Voda može biti onečišćena lešinama uginulima od bedrenice ili naplavinama kontaminirana tla. Područja s kontaminiranim tlom nazivaju se bedrenični distrikti. Nakon ingestije spora, osjetljivi biljožderi obično ugibaju unutar 24 sata.

Ljudi se bedrenicom mogu zaraziti na nekoliko načina, a najčešći, i najblaži oblik, je kožni antraks.

Do ovakvog oblika bolesti (koji je ujedno i najčešći te se javlja u oko 95 % slučajeva) dolazi najčešće uslijed bliskog kontakta sa zaraženim životinjama ili zaraženim proizvodima životinjskog podrijetla (koža, vuna, dlaka, kosti) kada uzročnik ulazi u organizam kroz posjekotine ili druga oštećenja kože.

Postoji i gastrointestinalni (crijevni) oblik bolesti kod ljudi te plućni oblik koji je najteži, i za kojeg je potrebno duže izlaganje sporama antraksa. Od kožnog antraksa može umrijeti oko 20 % neliječenih ljudi, a terapija je smanjila smrtnost na 2 %. Plućni antraks gotovo je uvijek smrtonosan.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost