Ministar rada i mirovinskog sustava Marin Piletić u utorak je u Hrvatskom saboru izrazio uvjerenje da će Vlada do kraja mandata ponuditi novi model usklađivanja mirovina.

„Vjerujem da će Vlada do kraja mandata ponuditi novi model“, rekao je ministar Piletić u raspravi o izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju koji treba povećati osobne mirovine, omogućiti korištenje dijela obiteljske mirovine uz osobnu mirovinu te povećavati najniže mirovine.

Važna novost

Dobra vijest za 155.000 umirovljenika, moći će koristiti osobnu i obiteljsku mirovinu

Ljubici Maksimčuk (HDZ), koju je zanimalo što je slijedeći korak, odgovorio je kako se paralelno formira radna skupinu za analizu cjelokupnog mirovinskog sustava.

Bio je prijedlog i sindikata i Matice umirovljenika za boljim modelom izračuna mirovina, to kalkuliramo u suradnji sa HZMO, kazao je, naglašavajući da mirovinska reforma “nije zacementirana”.

HDZ-ovi zastupnici, koji su ministru uputili glavninu od 34 replike, unisono su hvalili zakon, a oporba tražila odgovore na konkretne upite.

Lalovac (SDP): Kako se došlo do 30 kuna?

Od 1. siječnja 2023. godine 287 tisuća umirovljenika će dobiti 30 kuna. Kako ste došli do toga iznosa, odnosno do povećanja od 1, 5 posto?, upitao je Boris Lalovac (SDP) i naveo da za to treba osigurati sto milijuna kuna, što je zanemarivo, jer cijeli paket teži 1, 2 milijarde.

Nije to samo 30 kuna, uzvratio mu je ministar i objasnio kako je među korisnicima najniže mirovine velik broj onih koji su korisnici obiteljske mirovine.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Davora Dretara (DP) taj odgovor nije zadovoljio, pa je upitao koliko će iznositi povećanje za umirovljenike sa najnižim mirovinama, ako nije 30 kuna.

„Nemam konkretnog broja, nema 30 kuna, kao što nema ni 250, ni 510 kuna, rekli smo prosječno“, uzvratio mu Piletić i protumačio kako se najniža mirovina računa aktualnom vrijednošću mirovine puta godine staža, a najniže mirovine iznose od 1.090 kuna do 3.000 kuna.

Dretar je ministra nazvao i “mladom zvijezdom na političkom nebu” koji je, kaže, sudeći po skupini fanatičnih obožavatelja, popularniji od Graše i Gibonnija zajedno.

Napominjući da oko 400 tisuća umirovljenika prima mirovinu ispod granice siromaštva, Marina Lerotića (IDS) zanimalo je koliko će se umirovljenika izdići iznad te granice zahvaljujući novom zakonu.

Tek kad se podnesu zahtjevi (za izračunima mirovina), možete dobiti konkretne podatke, odgovorio mu je ministar.

Piletić: Obiteljske se mirovine povećavaju automatizmom, novosti i za obrtnike

Andreju Marić (SDP) zanimalo je kako će novosti oko mirovina doprijeti do građana bez telefona, televizije.

HZMO će nakon prvog čitanja zakona početi aktivnu kampanju, nitko neće biti zakinut za pravo koje mu pripada, rekao je Piletić i naglasio da povećanje obiteljske mirovine ide automatizmom, ne podnose se nikakvi zahtjevi, kao ni za povećanje najnižih mirovina.

Kod korištenja dijela obiteljske mirovine, korisnici moraju izračunati što im je povoljnije, a za to smo dali poprilično dug rok, dodao je.

“Hrabar i reformski iskorak”, više su puta ponovili HDZ-ovi zastupnici govoreći o predloženom zakonu.

Po prvi puta u Hrvatskoj će biti omogućeno korištenje dvije mirovine, jedna mirovina i dio mirovine, to je značajan poduhvat, kazala je Nada Murganić. Vatrogasci će, uz vojsku i policiju, imati ista prava, zadovoljno je dodao Ante Sanader.

Ministar je potvrdio Damiru Habjanu da svi korisnici starosne mirovine mogu koristiti mirovinu i raditi četiri sata.

Lani je Sabor to pravo proširio i na korisnike obiteljske mirovine, od 2016., kada je radilo oko 4.000 umirovljenika, danas smo došli do 22.800 umirovljenika koji rade i primaju mirovinu, naveo je ministar.

Odgovarajući na upit Branke Juričev Martinčev što se mijenja za obrtnike, Piletić je naglasio da se obrtnicima i osobama koje samostalno obavljaju profesionalnu djelatnost omogućuje stavljanje u mirovanje radnog statusa tako da ne uplaćuju doprinose ako imaju potrebu za privremenom obustavom ili mirovanjem djelatnosti.