Nakon korona krize, Europa želi putovati, pa Sjeverna Makedonija očekuje turističke rekorde unatoč gospodarskoj krizi. 2019. je imala pozitivan turistički saldo, u 2020. slijedi stagnacija, a 2021., prema podacima Svjetske turističke organizacije, Makedonija je sa skokom od 149% bila peta u svijetu po rastu broja stranih turista.

Ove godine očekuje se do 2,6 milijuna noćenja i rekordnih 400 milijuna dolara prihoda od turizma, a podaci za prvo tromjesečje su optimistični: 78 milijuna dolara ili 8,45% više nego u istom razdoblju 2019. Ljupčo Janevski, direktor Agencije za potporu i promocije turizma kaže da se očekuje rast broja stranih turista za 50-70%, i ne samo u Skoplju i Ohridu, jer se traže i eko i ruralne destinacije.

“Realno je planirati, realno je raditi, realno je dostići cilj. 2022 će pokazati dali možemo. Uvjeren sam da možemo postići rekorde i u 2023. premašiti brojke iz 2019.”, kaže Janevski.

Optimizam kroz brojke
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u travnju je u zemlji boravilo 47.617 turista, od čega 65,2% stranih. U razdoblju siječanj-travanj, u odnosu na isto razdoblje prošle godine, broj turista povećan je za 66% – domaćih za 29%, stranih za 114%.

Za Ohrid, kao glavno turističko odredište, očekuju se 70 čartera samo iz Nizozemske i još 60 iz drugih zemalja. Očekuju se i 25000 turista iz Poljske, koja je otvorila izravnu zračnu liniju za Ohrid. Sve to podupire prognoze da će ove sezone prihodi od turizma porasti i do 60% više nego prethodnih godina.

Ture iz Rusije i Ukrajine su otkazane, ali glavni udarac turizmu od rata u Ukrajini je neizravan – globalni rast cijena hrane i energenata poskupio je prijevoz, hotele, ugostiteljstvo…

Međutim, Janevski vjeruje da će se Balkan oporaviti brže od Europe. “Zemlje Balkana imat će priliku 2022., 2023. do 2025. povećati turistički kapacitet i pružiti dodatnu vrijednost i utjecaj na svoje gospodarstvo. Očekujem da će turizam do 2025. sudjelovati sa 6% u BDP-u i brže dostići prosjek balkanskih zemalja, koji je 10%”, kaže Janevski.

Na startu skuplje
Smještaj u dvokrevetnoj sobi u Ohridu, ovisno o tome koliko zvjezdica ima hotel, je od 18 do 30 eura po danu, a hotelski apartman do 66 eura po danu. Nešto je jeftiniji smještaj u stanovima i kućama. I u restorane, kafiće je skuplje…

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

ZELENO GOSPODARSTVO

‘Prihode od tradicionalne djelatnosti ulažemo u obnovljive izvore energije’

U Hotelijerskoj asocijaciji Makedonije kažu da su zbog krize sezonu počeli s poskupljenjem za 20%. U Ohridu je sada, recimo, kava oko 2 eura, riba oko 30 eura, ali cjene znaju da idu i puno više. Na Dojranskom jezeru je malo jeftinije.

Sektor za turizam i lokalni ekonomski razvoj u Ohridu je 2020. dao rješenja za kategorizaciju smještajnih kapaciteta za 2998 izdavača sa 15803 ležaja. Prema Ministarstvu gospodarstva, prošle godine u Makedoniji je bilo 97 certificiranih hotela, nasuprot 2018. kada je bilo 147 kategoriziranih hotela.

Zlouporaba krize
Skuplje je, kažu u turističkim agencijama, a ima čak i zloporaba krize. Dejan Veljanov iz turističke agencije Jet Set iz Skoplja kaže da njihovi klijenti u Skoplju za ljetovanje u Makedoniji uglavnom kontaktiraju direktno s hotelima, a strani turisti uglavnom traže samostanski turizam i vinske ture.

“Masovni ljetni turizam uglavnom se odvija i direktno pregovara s hotelima u Ohridu ili sličnim destinacijama, gdje najveći turoperatori u Europi dobivaju niže cijene za pansione od onih koje mi dobijamo za naše ture. To šteti cijelom turističkom biznisu”, kaže Valjanov, dodajući da se zbog toga turističke agencije obeshrabruju da ulažu u incoming turizam. On upozorava na zlouporabu krizne situacije.

“U nekim turističkim destinacijama se zloupotrebljava poskupljenje s nerealnim cijenama, ponekad i za 100%, pa i više”, kaže Veljanov.

Nije samo jezerski turizam
Kada govorimo o turizmu u Makedoniji, prije svega mislimo na Ohridsko i Dojransko jezero, ali Janevski kaže da fokus nije samo na jezerskom turizmu.

“Makedonija je destinacija za 4 sezone. Osim Ohrida, tu su još 42 jezera, 4 nacionalna parka, rimski gradovi, 350 samostana, 1200 crkava, džamija i sinagoga… Makedonija je možda posljednja neotkrivena destinacija u Europi. Sve više apliciramo i radimo na IPA projektima za prekograničnu suradnju”, kaže Janevski.

On kaže da se u Ohrid očekuje 120-130 čartera, te da se povećava broj destinacija odakle se očekuju gosti.

“Ti turisti sve više žele aktivne oblike turizma, vinske i kulturne rute. Fokus je na regiji i tradicionalnim tržištima, otvaraju se nove zračne linije iz europskih i svjetskih destinacija i očekujemo veći priljev u BDP 2023.”.

Iako su projekcije optimistične, hotelsko ugostiteljstvo ove sezone ima problem – nema radnika. U hotelijerstvu i ugostiteljstvu ima oko 900 slobodnih mjesta, ali za njih u Makedoniji nema dovoljno školovanog kadra. Ako se započete reforme provedu i pronađe rješenje za gospodarsku krizu, prema projekcijama Agencije, makedonski će turizam do 2025. doseći preko 5 milijuna noćenja i priljev preko 600 milijuna dolara.