Isplata prvog obroka od 700 milijuna eura bespovratnih sredstava iz EU-ova Mehanizma za oporavak i otpornost već je neko vrijeme izvjesna tj. samo je pitanje dana, a povodom isplate te tranše Banske dvore jučer je posjetila i HDZ-ova Dubravka Šuica, ovaj put u ulozi potpredsjednice Europske komisije.

Najveći iznos u povijesti
Hrvatski zahtjev za plaćanje s “dokazima” o provedenim reformama predviđenih Nacionalnim planom za oporavak i otpornost za prvu rundu europskih sredstava prvu je pozitivnu ocjenu, onu Europske komisije, dobio još u prvoj polovici svibnja, a to je u međuvremenu potvrdio i Gospodarski i financijski odbor.

Premijer Andrej Plenković jučerašnju je prigodu iskoristio da ponovi kako je to, nakon jesenašnjih 818 milijuna eura na ime predujma za NPOO, to ujedno najveći iznos koji je Hrvatska ikada dobila odjednom od strane EK, iz instrumenta NextGenerationEU koji je osmišljen kao ekonomski i financijski odgovor na koronakrizu.

Prva tranša dodjeljuje se za reforme, odnosno ispunjenje indikatora za koje je rok izvršenja bio do kraja prošle godine. To je uključivalo ukupno 35 pokazatelja (tzv. ključnih etapa i ciljanih vrijednosti).

Kako je podsjetio premijer, riječ je o mjerama vezanim uz poboljšanja tržišta rada i socijalne zaštite, zatim aktivne mjere zapošljavanja, nacionalni plan razvoja zdravstva, program energetske učinkovitosti za dekarbonizaciju energetskog sektora, vodno gospodarstvo (višegodišnji program gradnje vodnih građevina) te niz aktivnosti u području prostornog uređenja graditeljstva, poput programa za cjelovitu obnovu zgrada.

To su, kaže, “samo neki od poteza koje smo napravili, a koji su nam omogućili da EK da ovu pozitivnu evaluaciju”.

Za napredak u provedbi zacrtanih reformi definirani su jasni kriteriji i mjerila, a usporedno s netom isplaćenim prvim obrokom polako istječe i rok izvršenja za ukupno 25 indikatora, tj. ključnih etapa (milestones) i ciljnih vrijednosti (targets) za isplatu novih 700 milijuna eura, što je puni iznos druge rate bespovratnih sredstava u okviru NPOO-a za koji je Hrvatskoj do kraja 2025. na raspolaganju ukupno 6,3 milijarde eura.

Iz Vlade su s tim u vezi već poručili kako će svi indikatori za ovaj semestar biti ispunjeni u roku, nakon čega svu dokumentaciju treba sistematizirati i potom poslati EK na valuaciju zahtjev za drugu tranšu.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Program socijalnog mentorstva
Šuica je na pitanje novinara o tome kako će inflacija utjecati na sredstva EU-ova Fonda za oporavak te hoće li se možda ona povećati pojasnila da Komisija novac posuđuje na tržištu kapitala i dužna ga je vratiti do 2059. Ukratko, vjerojatno će se na kraju napraviti manje projekata za ta sredstva nego što je inicijalno bilo predviđeno u nacionalnim planovima, poručila je.

Na konferenciji za medije nakon prigodnog sastanka u Vladi ministar rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić, pak, predstavio je program socijalnog mentorstva koji će se financirati od iduće isplate u sklopu NPOO-a.

Taj projekt, kaže, predviđa osposobljavanje najmanje 220 socijalnih radnika koji će biti zaposleni kao stručnjaci za socijalno mentorstvo. Računa se da će tu uslugu koristiti 30-ak tisuća osoba. Program bi s radom trebao početi početkom iduće godine, a cilj je osnaživanje pojedinaca iz socijalno osjetljivih skupina, objasnio je.

Plenković pak kaže kako je ovo “godina isporuka”; osim završetka svih priprema za uvođenje eura, očekuje se konačna odluka za ulazak u Schengenski prostor, a samo s osnove NPOO-a iz EU će se u proračun sliti 1,4 milijarde eura.