Donošenjem Zakona o osobnoj asistenciji 2023. procjenjuje se da će plaće asistenata porasti za 50 posto i da će uslugu moći koristiti oko 15.000 osoba s invaliditetom kojima će zakonske novine poboljšati uključenost u društvo i omogućiti što samostalniji život.

nesrazmjer

Usporedba standarda u Hrvatskoj i Europi: Kolike su cijene, a kolike plaće?

“Novi Zakon korisnicima kojima je usluga potrebna u većem obujmu promijenit će kvalitetu življenja time što će imati na raspolaganju veći broj sati usluge osobne asistencije, a time lakše upravljanje vlastitim vremenom i aktivnostima”, kaže u razgovoru za Hinu dopredsjednica Zajednice saveza osoba s invaliditetom Hrvatske (SOIH) Marica Mirić.

Dodaje kako se ne smije zaboraviti i da je ovo usluga koja rasterećuje obitelj time što će i ona imati više prostora za djelovanje. Otvara se i mogućnost većeg zapošljavanja osoba s invaliditetom (OSI) i djelovanja na suzbijanje institucionalizacije.

Plan je da se u četvrtom kvartalu ove godine Nacrt prijedloga zakona o osobnoj asistenciji uputi na Vladu, a do kraja godine u proceduru usvajanja u Sabor, doznaje se u resornom Ministarstvu rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike.

Povećanje broja potencijalnih korisnika usluga osobne asistencije

Godinama se govori o potrebi donošenja posebnog zakona koji bi regulirao uslugu osobne asistencije, a taj je problem ovih dana ponovno u fokusu javnosti nakon što je bivša saborska zastupnica i osoba s invaliditetom Vesna Škulić progovorila o napadu koji je preživjela, a koji je počinila žena koja joj je pružala uslugu asistencije.

Usluga osobne asistencije uključuje uslugu osobnog asistenta za osobe s tjelesnim, mentalnim i intelektualnim oštećenjima, videćeg pratitelja za slijepe osobe i komunikacijskog posrednika za gluhe i gluhoslijepe osobe.

Do sada je bila osigurana isključivo kroz programe i projekte organizacija civilnog društva, a sredstva su osigurana iz Europskog socijalnog fonda, državnog proračuna te dijela prihoda od igara na sreću.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Donošenjem zakona, ističe Ministarstvo, uredit će se usluga osobne asistencije, sadržaj i način pružanja usluge, korisnici usluge, postupak za priznavanje prava na uslugu, uvjeti za pružatelje usluga, ugovaranje usluga, evidencije, nadzor, financiranje usluge, naknada štete, prekršajne i kaznene odredbe te druga pitanja.

U Hrvatskoj je početkom ožujka ove godine evidentirano ukupno 612.212 osoba s invaliditetom, a prema podacima resornog Ministarstva s početka svibnja, usluga osobnog asistenta osigurana je za 2312 korisnika, dok uslugu pružaju 2292 zaposlena osobna asistenta.

Ukupan broj korisnika usluge komunikacijskog posrednika je 3654, a uslugu pruža 99 zaposlenih komunikacijskih posrednika. Korisnika usluge videćeg pratitelja je 1537, a uslugu pruža 67 videćih pratitelja. Ministarstvo ističe kako je za navedene usluge na godišnjoj razini ugovoreno 148 milijuna kuna.

Donošenjem zakona, Ministarstvo procjenjuje da je potencijalni broj korisnika usluge osobnog asistenta otprilike 15.000 osoba.

Usluga će biti dostupna do 16 sati dnevno

Trenutno korisnici usluge osobnog asistenta uslugu primaju četiri sata dnevno, dok uslugu na puno radno vrijeme od osam sati koristi 264 korisnika koji imaju najtežu vrstu i stupanj invaliditeta, žive sami i nemaju mogućnost pomoći od članova obitelji.

Udruge i korisnici upozoravaju kako osobna asistencija mora biti fleksibilna s individualnim pristupom i kako nekima četiri sata nikako nisu dovoljna.

Ministarstvo poručuje kako je usluga individualizirana tako da korisnik s asistentom dogovara vrijeme pružanja usluge, odnosno dvokratno ili više puta dnevno, prebacivanje određenog broja sati u dane vikenda ili blagdana i slično.

Mirić upozorava kako unatoč edukacijama i naglašavanju da se može koristiti fleksibilno radno vrijeme, korisnici to na neki način nisu najbolje iskoristili.

Ipak, ističe kako sadašnji sustav nije pravičan te će se to pitanje regulirati novim Zakonom, sukladno kriterijima koji su usuglašeni s predstavnicima pokreta OSI.

Tako će se novim zakonom definirati kriteriji za dobivanje usluge u određenom broju sati, temeljeni na procjeni individualnih potreba korisnika, vrsti i težini oštećenja, radnom i obiteljskom statusu, a satnica će se kretati od četiri do 16 sati dnevno.

Korisnik će i dalje imati mogućnost da sam odabere svog asistenta s obzirom na to da je riječ o radu “jedan na jedan”, a usluga osobne asistencije pružat će se na temelju rješenja Hrvatskog zavoda za socijalni rad koji od iduće godine preuzima pravnu osobnost centara za socijalnu skrb.

Osobni asistent može biti bilo koja osoba koja je završila srednju školu ili osnovnu školu i tečaj za osobnog asistenta/njegovatelja. Određena profesija se ne traži jer je riječ o laičkoj usluzi, ali zato osobni asistenti prolaze edukaciju.

Ono što će se promijeniti je da će se zakonom certificirati usluga i edukacija koju će prolaziti osobni asistenti, korisnici i voditelji.

Planirano je i uvrštavanje u nacionalnu klasifikaciju zanimanja usluge osobne asistencije, kao i mogućnost da se osobe educiraju za pružanje usluge i da se kao zanimanje nudi na tržištu rada.

Zakonom o socijalnoj skrbi predviđeno je i osnivanje Akademije socijalne skrbi čija djelatnost obuhvaća i standardizaciju obveznih i specijaliziranih programa stručnog usavršavanja, kao i njihovo provođenje.

Također, osobni asistenti, videći pratitelji i komunikacijski posrednici bit će zaposlenici pružatelja usluge – doma socijalne skrbi, centra za pomoć u kući ili udruge, vjerske zajednice i druge pravne osobe.

Plaća će narasti oko 50 posto

Mirić kao opći problem ističe izmijenjeno tržište rada i relativno mali interes za dobivanje posla.

“Naglašavam da je usluga osobne asistencije sustav rada osoba s osobom i da probleme koji su se i do sada javljali neće biti jednostavno riješiti”, dodaje.

Jedan dio razloga za odlazak asistenata je što nisu imali puno radno vrijeme, mali dio zbog neadekvatne plaće, a najveći dio teškoća bile su komunikacijske teškoće za koje se mogu reći da su obostrane, ali uglavnom se radi o nepomirljivim osobnostima, objašnjava.

Mirić dodaje kako se plaća osobnih asistenata nije mijenjala od početka, ali da je velik broj osobnih asistenata angažiran na početku uvođenja usluge još i danas na tom radnom mjestu.

Trenutno osobni asistenti za četiri sata rada dobivaju 2000 kuna neto, što je 4000 kuna za osam sati rada, a što je za 250 kuna više od minimalne neto plaće za 2022. Donošenjem Zakona, odnosno od 2023., neto plaća osobnih asistenata povećat će se za oko 50 posto, navodi Mirić.

Korisnici za sada ne sudjeluju u sufinanciranju usluge, iako će to morati prema Zakonu o socijalnoj skrbi kad Zakon stupi na snagu i tu Mirić očekuje minimalno sudjelovanje.

Mirić ne može procijeniti koliko osobnih asistenata nedostaje jer je to fluktuirajući podatak te navodi kako danas za sva radna mjesta, unatoč velikoj nezaposlenosti, dobivaju mali broj prijava. Međutim, smatra da će planirana plaća biti poticajna i primjerena radu koji se obavlja.

Ministarstvo očekuje da će za provedbu Zakona u proračunu biti potrebno osigurati dodatna sredstva jer se očekuje povećanje broja korisnika usluge osobne asistencije uslijed njenog normativnog uređenja. No još ne može dostaviti podatak o procijenjenim sredstvima koja je potrebno osigurati za provedbu ovog zakona.

Piše: Marina Hudoletnjak