Niska otkupna cijena i drastično poskupljenje stočne hrane i energenata doveo je srbijanske mljekare u nezavidan položaj. Još od pandemije farmeri se žale na ucjenjivačku politiku velikih mljekara, a najnoviji podaci govore da je epilog ove priče pad proizvodnje sirovog mlijeka, piše internetski portal politika.rs.

U medijima se spekulira s količinom od oko 100 milijuna litara u odnosu na prošlu godinu uz konstataciju “da to i dalje ne ugrožava snabdijevanje domaćeg tržišta”.

Predsjednica Saveza udruženja odgajivača goveda Sanja Bugarski kaže za “Politiku” da u svakom djelu proizvodnje već godinama postoje nagomilani problemi, ali da “od kuknjave koja traje već decenijama nema ništa” i da je razlog ovakve situacije to što “nikada nitko nije stavio stvari na svoje mesto i postavio sistem”.

Prosječno 30-42 dinara
“Na nama je sada da insistiramo da mora postojati minimalna proizvođačka cijena mlijeka, koja mora biti zaštićena odlukom vlade, a koju bismo izračunali s agroekonomistima. Tada mljekare ne bi smjele plaćati malim proizvođačima ispod te cijene, a istovremeno bi bili zaštićeni i najveći. Ti više što naš proizvod ne može biti tržišni, nego ekonomski zaštićen od države”, istaknula je Sanja Bugarski.

Gorući problemi s kojima se farmeri godinama suočavaju prije svega odnose se na proizvodnju i cijenu mlijeka.

“Proteklih šest godina je napravljen velik raskorak između proizvođačke cijene i one koja je farmerima plaćena, da je to sada jako teško pomiriti. Sad se više ne postavlja ni pitanje tko će to platiti, već da neko plati. Cijena se neznatno povećava. Sada se gegamo oko otkupne cijene koja je bila 2015. ili 2016. Zar trebam reći koliko je od tada sve poskupjelo”, pita Sanja Bugarski.

Kao primjer za to navodi preciznu računicu stručnjaka da je za proizvodnju kabaste hrane i manipulaciju (hranjenje životinja i čišćenje štala) za samo jednu kravu potrebno čak 267 litara goriva. Istovremeno, ističe, u Srbiji već godinama nema “plavog” dizela.

Prema njenim riječima, proizvodnja mlijeka u Srbiji trenutno košta oko 65 dinara za litru. I te kalkulacije se stalno mijenjaju, a cijena proizvodnje raste. Veći farmeri – oni koji proizvode od 500 do 700 litara dnevno i više – od mljekara naplaćuju prosječno 42 dinara, a manji proizvođači tek oko 30 dinara.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

“Jedino je dobro su otkupljivači sada postali nervozni jer nemaju mlijeka i počeli su se otimati o sirovinu. Ali mlijeka neće biti po toj cijeni, u tome i jeste suština. Jer nitko ne može platiti koncentrat 55 dinara, a da mu mljekare otkupe litru mlijeka za 45. To je, naravno, samo jedan od parametara”, pojašnjava Sanja Bugarski.

Upozorava da ako mljekare ne budu plaćale cijenu od 65 dinara, a država ne dovede u red trgovačke lance, sve će ili propasti ili će potrošači plaćati abnormalno nešto što ne bi trebali plaćati.

Uvoze i mlijeko u prahu
Sanja Bugarski kaže da se mnogi prerađivači žale na marže od 40 posto za kratkotrajni proizvod koji stoji u vitrini, što bi se reklo, pet minuta. Ipak su to, smatra, problemi koje moraju sami rješavati.

Kada je riječ o ovom sektoru, u međuvremenu, nažalost, još nije zaživjela ni ideja o osnivanju Nacionalnog udruženje proizvođača mlijeka. Bila je zamisao da, kao i u mnogim državama, takvo udruženje okupi 17 regionalnih koji bi tako ujedinjeni bili osnaženi i utjecajniji u pregovorima – ali je to osujećeno.

Nedavno je objavljeno i da se zbog inflacije i visoke cijene stočne hrane očekuje pad produktivnosti sirovog mlijeka na svjetskom tržištu.

“Očekujem da će se to dogoditi. U Europi, istog trenutka kada je počeo rat u Ukrajini, prerađivači su podigli otkupnu cijenu mlijeka na 56 eurocenta. To je i razlog što se naše mljekare sada otimaju za sirovinu jer gdje će mlijeko plaćati 45 dinara, kao u Srbiji”, pojašnjava Sanja Bugarski.

Prema podacima Privredne komore Srbije, u prva tri mjeseca ove godine uvezeno je mliječnih proizvoda za 40 milijuna eura, sireva za čak 14 milijuna. Trapist je, primjerice, uvezen za četiri i po eura po kilogramu pa se s pravom postavlja pitanje koliko je koštala njegova proizvodnja.

Jasno je da uz niske otkupne cijene sirovine i uvozne dampinške cijene mliječnih proizvoda, dijelom i preko stranih trgovačkih lanaca, također guše domaću proizvodnju sirovog mlijeka.

“Ne samo to, sada veliki broj mljekara uvozi i mlijeko u prahu. Strani prerađivači i kompanije uvoze svoje proizvode s drugih tržišta, a nešto malo otkupljuju i plasiraju ovdje”, zaključuje Sanja Bugarski.