Premda međunarodne bankarske grupacije i dalje vjeruju u potencijal regije, u narednih pola godine vjerojatno je stezanje kreditne ponude, pogoršavanje kvalitete portfelja, a najsnažnije će biti pogođene male tvrtke.

Zaključak je to najnovije ankete Europske investicijske banke o kreditiranju koja procjenjuje utjecaje rata u Ukrajini na zemlje regije, uključujući i Hrvatsku. Države u središnjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi posebno su pogođene posljedicama ruske invazije.

Uz ranije izgrađene čvršće veze sa susjednom Rusijom, veliki priljev izbjeglica koji bježe pred ratnim zbivanjima, oslanjanje na izravne strane investicije i energetska ovisnost kumulativno pogoršavaju izglede zemalja.

U takvom okruženju od banaka stižu signali o potencijalnim zatezanju ponude kredita, kao i zajmova u otplati.

Ista ili viša profitabilnost
“Novo izdanje EIB Bank Lending Survey otkriva prve znakove financijskog zatezanja u regiji. Male i srednje velike tvrtke, kao i mlade kompanije, prve su koje će osjetiti stezanje u narednim mjesecima”, kaže glavna ekonomistica EIB-a Debora Revoltella.

“Prioritet ostaje produbljavanje financijskog sektora da on bude što skloniji financiranju inovacija”, dodaje. O okruženju na domaćem tržištu bankarski igrači ističu očekivanja o najmanje istoj ili čak višoj profitabilnosti u usporedbi s prethodnih pola godine.

Računa se na stabilne udjele, a potencijal tržišta vlasnici banaka ocjenjuju blago poboljšanim premda ispod regionalnog prosjeka. Kreditna potražnja se oporavlja nakon oštrog reza 2020. što prati ponuda uglavnom sredstvima iz depozita građana i tvrtki.

Brojke o lošim kreditima u Hrvatskoj nastavile su se smanjivati, a za razliku od regije, očekuje se nastavak poboljšanja. I domaće banke EIB-u signaliziraju moguće pogoršanje dostupnosti i uvjeta kreditiranja u narednih šest mjeseci, što bi posebno moglo pogoditi SME segment.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Unatoč neizvjesnosti i sve većim rizicima koji stižu na valovima ratnih zbovanja, vlasnici banaka vjeruju u potencijal regije koji je (barem što se tiče profitabilnosti) već godinama iznad “starih” članica, posebno Češke, Mađarske, Poljske i Rumunjske.

Upitane o perspektivama regionalnih operacija signaliziraju “pozitivne namjere”. Dvije trećine namjerava nastaviti poslovanje u regiji, dok trećina očekuje selektivno širenje operacija u pojedinim zemljama što je posljedica da neke banke posluju u Rusiji, Bjelorusiji ili Ukrajini.

“Povećane geopolitičke napetosti pogoršavaju izglede za ekonomske prognoze što će negativno utjecati na uvjete financiranja u većini središnje, istočne i jugoistočne Europe”, kaže potpredsjednik EIB-a Ricardo Mourinho Félix naglašavajući problem SME dijela gospodarstva.

Gotovo polovina financiranja Europske središnje banke prošle godine, oko 45 milijardi eura, bila je usmjerena na segment malih i srednjih kompanija.

Ipak, iz Luxembourga poručuju da će unatoč očekivanom pogoršavaju uvjeta i dostupnosti kredita u narednom razdoblju, “ostaju predani osiguravanju trajnog pristupa financiranju, bilo direktno ili putem financijskih posrednika u regiji”.

Preliminarna razmišljanja
Anketa je provedena u ožujku na 15 grupacija i oko 85 podružnica i njezini rezultat mogu se iščitavati kao preliminarna razmišljanja o efektima koje rat nosi na bankarsko poslovanje u regiji najbližoj agresiji.

Nakon značajnog oporavka, skoka ponude i potražnje za kreditima, financiranja i kvalitete portfelja, banke u regiji sada signaliziraju da su na prekretnici zbog ratnih neizvjesnosti.

Iz EIB-a ukazuju na snažnu pogođenost Covida-19, no potražnja za kreditima se oporavila 2021., da su pred kraj godine i početkom ove uvjeti za kreditiranje dodano popušteni.

Snažno razduživanje spriječile su adekvatne i izdašne mjere nacionalnih vlasti i europskih institucija, no rat je ponovno preokrenuo očekivanja. Očekuje se (za sada) da će potražnja klijenata za financiranjem ostati snažna iako jače usmjerena prema obrtnom kapitalu, manje investicijama.

Glavni generator lošijih prognoza je povećana neizvjesnost oko niza pitanja, od odgovora tržišta na krizu, budućih poteza politike do goruće teme inflacije van kontrole.