Eurosatory, najveći europski sajam naoružanja i vojne opreme koji se svake dvije godine održava u Parizu, ne propušta nitko tko je u tom biznisu, pa tako ni predstavnici hrvatske vojne industrije, kojoj je opet, nakon korona krize krenulo i bilježi brzi rast izvoza.

Prošla je godina za najvećeg među njima, karlovačkog proizvođača pištolja i jurišnih pušaka HS Produkt bila najbolja u povijesti, uprihodili su više od 1,07 milijardi kuna, gotovo u cijelosti na stranim tržištima.

I drugi top igrač u ovom sektoru – zagrebački DOK-ING koji je od izvoza svojih robotiziranih besposadnih vozila za razminiranje ostvario je rekordnih 265 milijuna kuna prihoda. Proizvođač kaciga Šestan-Busch uprihodio je 66 milijuna kuna, a otprilike toliko i državna Agencija Alan.

Pa premda su najveći imali svoje štandove u Parizu, važan je jaki zajednički nastup preko Hrvatskog klastera konkurentnosti obrambenih industrija, koji okuplja već više od 60 tvrtki. Koliko taj sektor bukti, pogotovo nakon početka rata u Ukrajini, dokaz je to što je prije tri mjeseca taj klaster obuhvaćao 40-ak tvrtki.

Fragmentacija tržišta
Goran Basarac, predsjednik Klastera, potvrđuje da je potražnja za oružjem i dalje velika, kao na posljednjem vojnom sajmu u Njemačkoj prije nekoliko mjeseci, gdje su kupci doslovno htjeli kupiti i proizvode skidajući ih s izložbenih lutaka.

“Potražnja je slična, ali je došlo do velike fragmentacije tržišta”, kaže Basarac. Potražnja vezana uz rat u Ukrajini, naime, ne dolazi s vladine razine, nego se čini da svaka vojna postrojba u Ukrajini ima svog predstavnika, koji dolazi naručivati i kupovati, te želi neke svoje posebnosti.

Ta je situacija teška za proizvođače, primjerice kaciga, jer se radi o narudžbama od 1500 do 2000 proizvoda, što znači da ne mogu proizvesti velike serije, nego se prilagođavati svakom naručitelju. “Potražnja je, dakle, golema, ali mi moramo riješiti i naše velike, stalne kupce, za koje imamo veće serijske proizvodnje”, ističe Basarac.

Osim Ukrajine, glavna tema na Eurosatoryju je Europski obrambeni fond (EDF), koji je već na početku težak oko osam milijardi eura. EDF je već startao, kaže Basarac, a Klaster radi na povezivanju, jer se na sredstva tog fonda naši proizvođači ne mogu samostalno prijavljivati, nego u kooperacijama, u pravilu s barem tri tvrtke iz barem dvije zemlje.

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

S naše strane u ovom trenutku za EDF odmah konkurira DOK-ING, koji ima najspremniji projekt, a Šestan-Busch priprema naprednu verziju kaciga-maska, aplikaciju koja će biti iznenađenje na europskoj razini.

DOK-ING je inače razvio vrlo zanimljivo vozilo, koje spada u tzv. borbenu inžinjeriju, dakle robotsko vozilo koje je potencijalno platforma i za borbenu uporabu i izviđanje, moguće je stavljanje topa od 20 ili 30 mm, protuoklopnih raketa, što je sukladno potrebama rata kojeg vidimo u Ukrajini. Takvom platformom DOK-ING odgovara na mnogo takvih izazova.

“Stvari su se definitivno počele pokretati i veseli nas što je vidljivo da i MORH u narednom proračunu i DPR-u (Dugoročni plan razvoja) planira investicije u istraživanje i razvoj”, kaže Basarac.

U Klasteru računaju na interes i potporu MORH-a, jer je to neophodno da bi se konkuriralo za europska sredstva. S obzirom da se za sredstva EDF-a traži i pismeno jamstvo ministarstava obrane da kada se krene dalje od prototipa da će vojska biti i kupac tog proizvoda, ta odredba, smatraju naši proizvođači, ide na ruku velikim europskim proizvođačima, koji uz velik istraživački potencijal u pravilu svoje podružnice imaju u drugim zemljama.

Upravo stoga, Željko Pavlin iz HS Produkta smatra dobrim da hrvatski ministar obrane Mario Banožić pokušava za hrvatske proizvođače stvoriti uvjete da budu ravnopravni i da im se olakša ulaz u veliku igru, a to i je posao politike.

Ministar Banožić potvrđuje da je, što se Hrvatske i njezine industrije tiče, aktualni Eurosatory dobar sajam. On smatra da je važno pokazati partnerima da je MORH zainteresirano za projekte domaće industrije, a kaže da je MORH već potpisao 5-6 pisama namjere s hrvatskim tvrtkama i fakultetima koji će se pojaviti na natječajima za EDF.

Jedna od tvrtki s kojom će sličan ugovor uskoro potpisati je i osječka Orqa, čiji je štand obišao i upoznao se s inovativnim sustavom Vegvisir razvijenom u startupu Defensphere kojeg su osnovali partnerima u Estoniji. Sustav je veliki hit jer posadama tenkova i oklopnjaka omogućuje da se virtualno nađu na ratištu “izvan” skučenih prostora svojih vozila, a u stvarnosti su zaštićeni.

Ivan Jelušić; ministar Mario Banožić/PIXSELL

Mlade inovativne snage
“Ovo je naša svjetska premijera i interes je ogroman, imamo prezentacije i razgovore s nekoliko desetaka delegacija iz svih dijelova svijeta, uz već postojeću suradnju s Paramount Grupom iz Južnoafričke Republike.

Naša tehnologija razvijena je u Osijeku, gdje se proizvode podsustavi i komponente, dok se ugradnja odvija tamo gdje je klijent, a u ovom slučaju to je JAR”, kaže jedan od osnivača Orqe Ivan Jelušić. Na proizvodu je, dodaje, angažirano 50 do 60 inženjera, a što se financijskih vrijednosti posla tiče, za sada nisu još za javnost, ali su poslovi višegodišnji i višemilijunski.

U Parizu je hrvatski klaster sa srodnim češkim i estonskim potpisao ugovor o zajedničkom nastupu na sajmovima, vrijedan 10 milijuna eura. To je, kaže Basarac, početak priče u kojemu tražimo zajednički interes, a zaključuje kako Europa definitivno ima novca za obrambenu sigurnost, ali joj sada fale projekti.