Vlada je u petak odobrila Hrvatskoj elektroprivredi (HEP) kreditno zaduženje do ukupno jedne milijarde eura, za financiranje nabavke električne energije, plina, ugljena i toplinske energije te za kupnju plina koji će HEP utisnuti u podzemno skladište plina Okoli.

Ministar gospodarstva i održivog razvoja Davor Filipović rekao je vladin potez motiviran osiguranjem dovoljne količine energenata za građane i gospodarstvo, pod utjecajem krize u Ukrajini.

HEP-u je odobreno kreditno zaduženje kod komercijalnih banaka do iznosa od 600 milijuna eura, za financiranje nabave struje, plina, ugljena i toplinske energije.

Vlada je zadužila HEP i da radi osiguranja zaliha plina na teritoriju RH, osigura 270,83 milijuna prostornih metara plina i utisne ga u podzemno skladište plina Okoli. U tu svrhu HEP-u je odobreno kreditno zaduženje kod komercijalnih banaka do iznosa od 400 milijuna eura.

Država će prema današnjoj vladinoj odluci izdati državna jamstva HEP-u za oba kredita.

Sto dana invazije

Kako je rat u Ukrajini utjecao na hrvatske firme koje tamo posluju: Ovo je najizazovnije razdoblje u našoj povijesti

Plinom iz Okola će prema vladinoj odluci raspolagati HEP, sukladno nalozima Kriznog tima odgovornog za provedbu Plana intervencije o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom Republike Hrvatske.

U državnom proračunu osigurat će se sredstva HEP-u za pokrivanje razlike između nabavne i tržišne prodajne cijene plina.

Odluku kojom se državi omogućuje punjenje podzemnog skladišta plina Okoli ako to ne učine zakupci, koji pak to zasad kao i drugdje u Europi ne čine jer im se trenutno ne isplati zbog visoke nabavne cijene plina, vlada je donijela još krajem travnja.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Riječ je o Odluci o proglašavanju ranog upozorenja vezanog uz razinu kriznih stanja zaštite sigurnosti opskrbe plinom Republike Hrvatske. Donesena je na temelju Plana intervencije, u cilju pravovremenog odgovora na potencijalne poremećaje u opskrbi plinom. Kao dio toga plana, a s obzirom na rusku agresiju na Ukrajinu, osnovan je krizni tim za praćenje sigurnosti opskrbe plinom.

Krizni tim je naložio da se skladišni kapaciteti moraju zapuniti sukladno krivulji punjenja do razine minimalne zapunjenosti skladišta PSP Okoli od 90 posto na početku ogrjevne sezone, do 1. studenog 2022. godine.

od jeseni

U Zagrebu i još pet gradova HEP najavio poskupljenje grijanja

Zakupci skladišnih kapaciteta dužni su kapacitete koje imaju ugovorene zapuniti tako da do 1. kolovoza imaju popunjeno 63 posto kapaciteta, do 1. rujna 68 posto, 1. listopada 74 posto i do 1. studenog 90 posto kapaciteta.

Podzemno skladište plina Okoli je komercijalno dostupno, ali zakupci ga nisu počeli puniti zbog visoke cijene plina.

Uobičajeno je da zakupci plin utiskuju u razdoblju nižih tržišnih cijena plina tj. izvan zimske sezone grijanja, a prodaju ga skuplje u sezoni, pri čemu na razlici u cijeni podmiruju trošak skladištenja. Međutim, ove godine zbog posebnih okolnosti izazvanih rastom cijena skladište se ne puni iako je stopostotno zakupljeno.

Okoli su strateški važan objekt pogotovo u izvanrednim okolnostima. Naime, opskrba se može realizirati i bez skladišta, ali uz redovan dotok ugovorenih količina, što u trenutnim okolnostima nije posve sigurno.

Stoga je bitno da se skladište počne na vrijeme puniti i tome služi donesena odluka koja zapravo znači da će zakupci koji ne žele utiskivati plin u Okole morati “otpustiti” kapacitete koje su rezervirali i prepustiti ih državi.

Skladišni kapaciteti u tom se slučaju pretvaraju u strateške zalihe.

Maksimalni projektirani radni volumen skladišta Okoli je 553 milijuna prostornih metara. Ukupna godišnje potrebe za plinom u Hrvatskoj procjenjuju se na 2,9 milijardi kubika.