Uprava Plinacra, koju uz Marina Zovka čine predsjednik Uprave Ivica Arar i članica Uprave Daria Krstičević, već je u prethodnom mandatu napravila značajne iskorake u unaprijeđenu i povećanju učinkovitosti plinskog transportnog sustava. Realizirani su strateški projekti; prva kompresorska stanica na plinskom transportnom sustavu, čime je osiguran stalni dvosmjerni protok plina na interkonekciji s Mađarskom i rekonstrukcija magistralnog plinovoda Rogatec – Zabok, kojom je isto omogućeno i sa Slovenijom. Izgrađena su i četiri plinovoda, Omanovac – Daruvar, Kneginec – Varaždin, Donji Miholjac – Belišće i Donji Miholjac – Osijek, ukupne duljine od gotovo 50 kilometara. Izgrađen je i otpremni plinovod Zlobin – Omišalj koji je od vitalne važnosti za funkcionalnost LNG terminala, čime je Hrvatska dobila iznimno važan novi diverzificirani dobavni pravac plina čiji je strateški značaj ratnim zbivanjima u Ukrajini u postupnosti došao do izražaja.

Realizacija ovih projekata kruna je dugogodišnjih napora koji su značajno podigli razinu učinkovitosti hrvatskog plinskog transportnog sustava i omogućili njegovo snažno integriranje u europske tokove plina kao faktora sigurnosti i stabilnosti opskrbe.

Nacionalni operatori

Plinacro i BH-Gas nastavljaju aktivnosti na razvoju Južne interkonekcije

Svjesna odrednica Strategije energetskog razvoja Republike Hrvatske do 2030. godine s pogledom na 2050. godinu i geostrateške pozicije Hrvatske, Uprava Plinacra i nadalje će biti fokusirana na jačanje energetske neovisnosti i stabilnosti Republike Hrvatske i zemalja u okruženju. S tim ciljem Plinacro aktivno priprema cijeli niz projekata za povećanje transporta plina prema zemljama u regiji. Plinacro također prati smjernice i aktivnosti Europske komisije koja je izradila REPowerEU mjere i predložila cijeli niz projekata te je spreman u vrlo kratkom roku pokrenuti izgradnju dodatnih tranzitnih kapaciteta.

REPowerEU prepoznao je da će u srednjem roku proširenje kapaciteta LNG terminala u Krku dodatno pomoći u ublažavanju ovisnosti o ruskoj opskrbi, za što je nužno unaprijediti hrvatski transportni sustav prema Sloveniji i Mađarskoj. Navedeni projekti su i ranije prepoznati kao projekti od zajedničkog interesa Europske unije te je njihova priprema dijelom financirana iz fondova Europske unije.