Iako je energetska tranzicija i bez ruske prijetnje bila agenda Europske unije već duže vrijeme, rat u Ukrajini je dodatni akcelerator toga procesa te, kako na razini Unije, tako i sve zemlje članice posebno, poduzimaju dodatne napore u tom smjeru. Kraljevine Danska, Nizozemska i Belgija te Savezna Republika Njemačka su tako proteklih dana potpisale Esbjeršku deklaraciju kojom se planiraju grandiozni projekti u Sjevernom moru po pitanju offshore vjetrofarmi te generalno energetskog iskorištavanja toga prostora kao i boljeg sveukupnog logističkog povezivanja uključenih zemalja preko svojih luka.

Važnost diverzifikacije

Deklaraciju su jučer u Zagrebu novinarima u rezidenciji Veleposlanika Kraljevine Danske u Hrvatskoj Ole Frijs-Madsena, a o dokumentu su govorili i njegovi kolege, veleposlanici Nizozemske, Belgije te Njemačke. Danski veleposlanik je istaknuo da je energetska sigurnost i borba protiv klimatskih promjena fokus Europske unije potvrđen i na nedavnom samitu u pariškom Versaillesu. “Aktualna geopolitička događanja pokazuju koliko je važno imati energetsku diverzifikaciju i samodostatnost i svakako će biti akcelerator naših napora za redukcijom korištenja fosilnih goriva i promociju obnovljivih izvora u čitavoj Europi. Zbog toga mi želimo zamijeniti sva fosilna goriva, uključujući ruskom naftom, plinom i ugljenom, s europskom obnovljivom energijom koja dolazi sa Sjevernog mora koja uključuje offshore vjetrofarme koje će proizvoditi električnu energiju, ali i zeleni vodik”, kazao je Frijs-Madsen.

Četiri nacije, a koje su otvorene za još partnera s tog područja, planiraju u Sjevernom moru do 2030. godine instalirati 65 GW kapaciteta energije vjetra, a do 2050. bi to trebalo biti i više od 150 GW. Istodobno se već do 2030. planiraju instalirati tehnologije kapaciteta 20 MW za proizvodnju vodika. Za usporedbu, snaga Nuklearne elektrane Krško je 700 MW. Trenutno je u EU instalirano oko 16 GW u offshore vjetroelektranama, a plan je do 2050. imati najmanje 300 GW. Samo na Dansku otpada 2,3 GW ovakvih elektrana instaliranih na otvorenom moru, a što je dovoljno za opskrbu 2,3 milijuna kućanstava.

Nemamo iskustva

Do 2027. planiraju to povećati za dodatnih 1 GW. Njemačka ima instalirano 7,7 GW takvih elektrana, a do 2045. planira to povećati na 70 GW. Nizozemska svoje trenutne offshore kapacitete s postojećih 2,5 GW želi do 2050. podići na 38 GW, a Belgija do 2040. planira imati 8 GW u ovakvim elektranama. Hrvatska u energiji vjetra trenutno ima nešto više od 1000 MW kapaciteta. Za sada još nema offshore projekata, a najbliža tome je INA koja radi studiju izvodljivosti takvih elektrana na svojim postojećim te budućim plinskim platformama na sjevernom Jadranu.

Julije Domac, ravnatelj regionalne energetske agencije REGEA i savjetnik za energetiku predsjednika Republike Zorana Milanovića, a koji je također nazočio jučerašnjoj prezentaciji, ističe da Hrvatska ima potreba i kapaciteta za razvoj offshore vjetroelektrana. “Za sada nemamo iskustva s ovakvim elektranama, a što govori da bi brži i jače trebali krenuti u to. Problem je da smo ovakvim problemima do sad pristupali s nedovoljno ambicija. Tehničkog znanja imamo”, kazao je Domac.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost