Geopolitički problemi izazvani ratom u Ukrajini potresli su svjetsko financijsko tržište, a na neizvjesnost nisu imuna ni regionalna tržišta. Vrijedi to i za Makedonsku burzu, najpropulzivnije tržište na području bivše Jugoslavije u posljednjih nekoliko godina, gledano po porastu vrijednosti dionica. Kako Makedonska burza “brodi” kroz ovu globalnu krizu, koje su perspektive tržišta i kakvi su razvojni planovi za Poslovni dnevnik govori predsjednik Uprave Ivan Šteriev.

Prošle godine ukupno promet na MSE skočio je 57 posto, a vrijednost indeksa MBI 10 porasla je za 30 posto. Je li takav rast prometa prvenstveno zasluga makedonskih investitora?

Za Makedonsku burzu 2021. je bila sjajna godina u kojoj je postignuto nekoliko rekordnih rezultata. Ukupan promet iznosio je preko 208 milijuna eura i najbolje je postignuće u posljednjem desetljeću. Promet u BEST sustavu (klasično trgovanje dionicama i obveznicama) dosegao je oko 105 milijuna eura, što je opet najbolji rezultat u posljednjih 10 godina. Promet dionicama iznosio je 84 milijuna eura, a promet obveznicama 22 milijuna. Indeks raste od 2016. svake godine u kontinuitetu i u pet godina je porastao za 177 posto.

Ovakva cjenovna izvedba nas pozicionira vrlo dobro u regiji, ali to, nažalost, ne prepoznaju strani portfeljni ulagači te sudjeluju sa samo 3 posto u kupovnom prometu u 2021. godini. Trgovanje vrijednosnicima se prvenstveno temelji na domaćim investitorima. Prošle godine udio pravnih domaćih osoba iznosio je 55%, a fizičkih 42% u kupovnom burzovnom prometu. Trend pada udjela stranih ulagača na tržištu traje već desetljeće i započeo je kao posljedica velike globalne financijske krize 2008. godine. Ono što nas ipak razlikuje od ostalih tržišta u regiji tzv. Zapadnog Balkana jest da na našem tržištu kontinuirano postoji relativno zadovoljavajuća domaća potražnja.

Posljedica je to nekoliko sustavnih rješenja u povijesnoj evoluciji našeg tržišta, uključujući i tzv. obvezni listing, kao i solidne tržišne infrastrukture.

Veliki udjel domaćih investitora ima svoje prednosti i nedostatke. Imamo sasvim pristojne statističke rezultate, ali zbog ograničene ekonomije obujma objektivno nedostaje nam autonomna snaga za značajniji novi razvojni impuls. Financijski motivirani ulagači na našem tržištu su se pojavili tokom burzovne ekspanzije prije velike financijske krize iz 2008. godine. To je naglo promijenilo dotadašnju sliku i pojavilo se mnogo novih i neiskusnih investitora. Prateći regionalne investitore, mnoge iz Hrvatske koji su na naše tržište došli zbog iznimno velike likvidnosti, dobar dio njih je počeo neselektivno “igrati” na burzi. Velika korekcija cijena koja je uslijedila (podsjetimo da je indeks MBI10 danas još uvijek 38% niži od tadašnjih rekordnih vrijednosti) značila je vrlo gorke pilule za domaće trgovce.

Investitori koji su sada aktivni na burzi, a tada su bili prisutni na tržištu, trebali bi znati ove lekcije, iako se ljudska sklonost zaboravljanju loših uspomena nikada ne smije podcijeniti. U međuvremenu su se na burzi pojavili ozbiljniji domaći profesionalni institucionalni investitori kojih prije nije bilo. No, ima i mlađih investitora koji nisu osobno pogođeni lošim prošlim iskustvima i vjerojatno su agresivniji. Oni su, na neki način, naša varijanta Robinhood investitora. Suma sumarum, stupanj zrelosti investitora trebalo bi biti veći, uz investiranje na bazi prethodnih analiza. S druge strane, vjerojatno još postoji pojednostavljenje s obzirom na to da se tržište dugo vremena uvelike oslanja na domaće male investitore.

Posljednjih godina pokretač rasta burzovne trgovine u Makedoniji bila je perspektiva ulaska Sjeverne Makedonije u EU. Koliko je taj motiv i dalje prisutan?

Impact poduzetništvo

Olakšavaju život pacijentima: Hrvatske tvrtke napravile čuda od tehnike, prvi prototipi već se testiraju

Employee Wellbeing

Od pripravnika do lidera: ‘Ovdje se ne bojimo pitati, tražiti pomoć i rasti’

Makedonska priča o ulasku u NATO i EU, kako je općenito poznato, iznimno je složena i predugo traje. Imajući to u vidu, uoči brojnih ključnih datuma u prošlosti vezano za odluke o ovim pitanjima tržište je ugrađivalo razna očekivanja, pozitivna ili negativna. S vremenom su se domaći investitori navikli na ovu “klackalicu”. Objektivno, nakon ulaska u NATO, mogući dugo iščekivani početak pregovora s EU trebao bi dati nove pozitivne impulse, no njihov je marginalni učinak teško predvidjeti zbog dosadašnjih višestrukih prolongiranja ovog procesa. To je tako prvenstveno sa stajališta domaćih investitora.

S druge strane, ovakav željeni razvoj događaja zasigurno će biti snažan signal koji će značajno povećati atraktivnost našeg tržišta i najlikvidnijih makedonskih dionica u očima regionalnih, a možda i drugih stranih investitora. Kao što smo već spomenuli – makedonsko tržište uglavnom se temelji na domaćim ulagačima i naš najveći izazov je privući strane portfeljne investitore, sa svim pozitivnim povratnim implikacijama. Zato smo tako aktivni u svim regionalnim projektima suradnje i burzovnih integracija.

Kakva je izvedba indeksa MBI 10 ove godine? Koliko je na raspoloženje investitora djelovala ruska invazija na Ukrajinu i kakvo je općenito stanje na tržištu?

Rat u Ukrajini bio je neočekivani šok za sve burze i investitore. Ovakvu eskalaciju situacije nitko nije očekivao. Većina investitora posvuda vjerojatno je mislila da će se to pitanje ipak riješiti mirnim putem. Uostalom, poznato je da je tržištima u povijesti teško bilo predvidjeti ratove.

Početak rata krajem veljače donio je vrlo snažan udarac svim burzama u vidu značajne silazne korekcije cijene. Ratovi, ekonomski gledano, prvenstveno znače neizvjesnost, a većina projekcija i percepcija postaje negativna. Glavni svjetski burzovni indeksi u međuvremenu su uglavnom nadoknadili početni gubitak, ali neizvjesnost je više nego prisutna. Slično se dogodilo i na Makedonskoj burzi. Očito je da cijene na burzama postaju jako oscilirajuće, da je raspoloženje na tržištu nestabilno i podložno lakim i brzim promjenama na dnevnoj bazi, te da je cijelo okruženje iznimno krhko. S druge strane, ovi uvjeti uzrokovani ratom u Ukrajini samo su se pridodali prijašnjoj neizvjesnosti vezanoj uz koronavirus, inflaciju, kamatne stope, lance opskrbe, energetske izazove i probleme u gospodarskom rastu, a nakon iznimno dugog bikovskog tržišta, visoke tržišne vrijednosti vrijednosnih papira i višegodišnje monetarne ekspanzije i državnog intervencionizma. Sve u svemu, nalazimo se u iznimno turbulentnom i nepredvidivom razdoblju, kako za gospodarstva u cjelini, tako i za uvrštene tvrtke iz različitih gospodarskih djelatnosti i za burze na kojima se trguje njihovim dionicama.

Naša statistika za prvo tromjesečje pokazuje da je ukupan burzovni promet po svim osnovama 43,3 milijuna eura i gotovo je identičan onom u prvom tromjesečju 2021 – zabilježen je porast od 0,45%. Promet dionicama u BEST sustavu iznosi 24 milijuna eura i povećan je za preko 14% u odnosu na lanjsko prvo tromjesečje. Indeks MBI10 u 2022., po mjesecima, kretao se od +1,2% u siječnju preko -6,5% u veljači do +4,8% u ožujku i +3% travnju. MBI10 u ovoj godini do sada je ipak porastao za +2%

Postoji li mogućnost dolaska novih kompanija na Makedonsku burzu kroz IPO te kako ocjenjujete podršku države razvoju makedonskog tržišta kapitala?

U zemljama s kojima dijelimo isti društveni i ekonomski poredak iz prethodnog sustava, općenito još uvijek ne postoji dosljedan obrazac da dionička društva redovito izlaze na burzu. S druge strane, ovo stanje koje je do prije nekoliko godina bilo imanentno cijeloj regiji, na nekim se tržištima polako kvalitativno mijenja i na tržištu se pojavljuju novi financijski instrumenti – primjerice u Hrvatskoj i Bugarskoj, s kojim burzama nismo slučajno formirali zajedničko društvu SEE LINK.

Makedonske kompanije prikupljaju vrlo malo novca izdavanjem novih vrijednosnih papira. Okruženje visoke likvidnosti u bankarskom sektoru i dosadašnje veoma niske kamatne stope dodatno su usporile ove procese. Transparentnost i otkrivanje cjenovno osjetljivih informacija od strane tvrtki, uz časne iznimke, još uvijek se doživljava prvenstveno kao normativna obveza. Razvodnjavanje vlasništva koje proizlazi iz izdavanja novih emisija još uvijek se shvaća kao hereza. To je potvrdilo i nedavno istraživanje koje smo naručili od jedne relevantne agencije za istraživanje tržišta. Od stotinu anketiranih tvrtki oko izabranih pitanja vezanih za dioničarstvo i tržište kapitala, njih 51% je odgovorilo da rizik od izdavanja novih vrijednosnih papira vide prvenstveno u razvodnjavanju vlasništva zbog sudjelovanja drugih u njihovom kapitalu.

Mi kao burza nemamo alternativu osim da i dalje budemo glasni promicatelji ideje financiranja putem tržišta kapitala, bilo da se radi o javnim ponudama ili inicijalnim javnim ponudama vrijednosnih papira i bez obzira na to o kojim se financijskim instrumentima radi. Naravno, fokus će biti na dionicama i obveznicama s obzirom na stupanj zrelosti tržišta i društva. Javni sektor treba animirati kao igrača na primarnom tržištu, uvažavajući sve razlike i specifičnosti kada je emitent država, njezine institucije, tijela lokalne samouprave ili javna poduzeća. Određeni novi impulsi u ovoj domeni trebali bi proizaći iz aktivnosti predviđenih Strategijom razvoja tržišta kapitala koju je nedavno usvojila makedonska vlada – potpuno oslobađanje od troškova za nove emisije kod svih institucija na tržištu, određeni fiskalni poticaji, moguće javne ponude i uvrštenje državnog kapitala na burzu.

Riječ je o mjerama koje burza zagovara već duže vrijeme i nadamo se da će u skoroj budućnosti biti provedene u praksi. Nadalje, treba razmišljati o tome kako sustavno animirati nedionička društva da se uključe u tzv. programi za prelisting. To se uspješno prakticira u nekim drugim zemljama, ali treba imati nekoga tko to želi i riješiti pitanje financiranja takvog programa.

Makedonska burza nedavno je stekla udjel u depozitoriju. Što ta investicija znači i donosi Makedonskoj burzi?

U proteklom razdoblju izvršili smo u nekoliko transakcija kupnje dionica Depozitorija. Za to je dobivena suglasnost od naše Komisije za vrijednosne papire prema kojoj burza može postati vlasnikom do 20% Depozitorija. To ćemo postići tijekom ovog mjeseca. Ove transakcije znače provedbu prethodne odluke našeg Upravnog odbora.

Ova odluka je motivirana iz više razloga i nešto je što postoji kao pojava na mnogim drugim tržištima. Brojne su razvojne mogućnosti i potencijali u radu i funkcioniranju burze i depozitorija u domeni tzv. vertikalne integracije ovih dviju infrastrukturnih tržišnih institucija. To podrazumijeva uspostavljanje još bližih poslovnih i strateških bilateralnih odnosa, te realizaciju dodatnih sinergija, zajedničkih projekata i ulaganja u više segmenata, s posebnim naglaskom na IT aspekte.

Osim toga, vjerujemo da u budućnosti ima puno prostora za modernizaciju i proširenje poslovanja Depozitorija. To bi bilo usmjereno na pružanje novih, prilagođenih i dostupnijih usluga domaćim i stranim ulagačima kako bi se olakšao i povećao njihov pristup i prisutnost na tržištu, omogućilo izdavanje novih financijskih instrumenata i izravno ili neizravno trgovanje stranim vrijednosnim papirima na domaćem tržištu.

U našim je uvjetima ova vlasnička povezanost još logičnija zbog postojanja iste strukture dominantnih dioničara u obje institucije. Sa stajališta burze kao društva, to otvara mogućnosti, u uvjetima niskih kamatnih stopa i određenih normativnih ograničenja za ulaganje naših financijskih sredstava, da iste učinkovitije plasiramo. Ujedno smo uvjereni da će ovaj poslovni potez povećati tzv dioničarsku vrijednost trenutnih dioničara burze, te da će se povećati specifična težina Makedonske burze u procesima regionalnih integracija.

Zagrebačka burza lani je povećala udjel u Makedonskoj burzi na 7,06 posto. Kakve sve oblike suradnje je do sada donio ulazak ZSE-a te što očekujete od Zagrebačke burze kao dioničara?

Zagrebačka burza je naš dioničar već nekoliko godina. Integracija u veću burzovnu grupu višegodišnje je nastojanje i strategija Makedonske burze kao odgovor na ograničene autonomne čimbenike za ekspanzivniji razvoj i nužnu potrebu za sveobuhvatnijim know-how-om i poslovnim umrežavanjem. Zbog toga su naši dioničari odlučili imati predstavnika Zagrebačke burze u našem Upravnom odboru, iako je riječ o manjinskom dioničaru. Predsjednica Uprave Zagrebačke burze, gospođa Ivana Gazić, od prošle je godine neizvršni član našeg Upravnog odbora. Ovo sudjelovanje omogućuje kontinuirano praćenje stanja na našem tržištu, razmjenu ideja i koncepata i, što je najvažnije, iniciranje određenih pozitivnih stvari i iskustava u smislu njihovog prijenosa s hrvatskog na makedonsko tržište.

Što se tiče dosadašnje suradnje sa Zagrebačkom burzom – ona je na zavidnoj razini u nekoliko područja počevši od rada i tekućih projekata u okviru zajedničke tvrtke SEE LINK preko suradnje na razini crowdfunding platforme Funderbeam do zajedničke ponude edukativnog usavršavanja. Za očekivati je da će veća koordinacija bilateralnih aktivnosti i otvaranje novih značajnih razvojnih projekata dviju burzi biti intenzivirana dodatnim povećanjem vlasničkog udjela Zagrebačke burze. Znam da kod Zagrebačke burze postoji otvorenost za to i vidjet ćemo koliko će se to brzo dogoditi.

Koliko su hrvatski investitori aktivni na makedonskom tržištu kapitala?

Naš Depozitorij vrijednosnih papira još ne objavljuje ovu vrstu podataka u javnost. No, ponovimo – posljednjih godina na našem tržištu nema neto priljeva stranih portfeljnih ulagača, a trgovanje vrijednosnim papirima uglavnom generiraju domaći ulagači. Posredno, to svakako znači da nema previše aktivnosti hrvatskih investitora na makedonskom tržištu, iako je povijesno gledano, u godinama kada smo imali veći udio stranih ulagača u prometu, najviše investitora bilo je iz Hrvatske i Slovenije, a ne iz država našeg neposrednog susjedstva.

Nadamo se da će započeti proces vlasničkog povezivanja sa Zagrebačkom burzom rezultirati povratkom hrvatskih ulagača na makedonsko tržište. Naravno, privlačenje hrvatskih investitora na naše tržište i vraćanje makedonskih vrijednosnih papira na njihovim radarima neće doći odmah i bit će to proces, ali to bi trebao biti prioritet suradnje dvije burze, ne samo kao deklarativno opredjeljenje, već zbog konkretnog zajedničkog poslovnog interesa.