Poslovni.hr slavi 20.rođendan
EN DE

Osiguratelji apeliraju da se limarija više popravlja

Autor: Ana Blašković
08. svibanj 2022. u 21:59
Podijeli članak —
Foto: Davor Javorovic/Vecernji list

Stručni skup u Opatiji otvorio brojne teme koje trenutno muče industriju.

Dok se svakodnevno broje štete od inflacije građanima i gospodarstvu, osiguranja su već neko vrijeme suočena s inflacijom automobilskih šteta, pojavom koja zbog rastućih cijena autodijelova industriji zadaje sve više glavobolja. Moglo se to čuti na završnom danu konferencije Hrvatski dani osiguranja koja je okupila oko 400 sudionika u Opatiji.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Ima montera, nema majstora

Dok se svakodnevno broje štete od inflacije građanima i gospodarstvu, osiguranja su već neko vrijeme suočena s inflacijom automobilskih šteta, pojavom koja zbog rastućih cijena autodijelova industriji zadaje sve više glavobolja. Moglo se to čuti na završnom danu konferencije Hrvatski dani osiguranja koja je okupila oko 400 sudionika u Opatiji.

Ima montera, nema majstora

Jedno od rješenja moglo bi se tražiti u promjeni modela suradnje sa servisnim radionicama na način da se, umjesto sada uobičajenih zamjena, oštećeni dijelovi više popravljaju. Time bi se smanjio trošak likvidacije šteta osiguravateljima, radionice bi imale priliku usmjeriti i naplatiti stručni rad, a posredno bi se pozitivan efekt osjetio i na tržištu rada.

Činjenica da godišnje školu za autolakirera u Zagrebu upisuje sedmero učenika, na prvi pogled može se činiti žalosnom, ali izoliranom činjenicom, no ona nosi reperkusije.

30 posto

niža je cijena popravka oštećenog automobilskog branika umjesto zamjene novim dijelom

“Idemo prema hiperinflaciji montera, a nemamo majstora u nastajanju. To će biti svima ozbiljan problem u budućnosti”, kazao je Danijel Ivanković, regionalni direktor postprodaje Zubak grupe. Ilustrirao je to primjerom popravka oštećenog branika na kojem je trošak u konačnici bio oko trećinu umjesto zamjene s novim dijelom.

“Model treba razvijati, spremni smo razgovarati. Ključno je da popravak mora imati svoju vrijednost, bez toga nema razvoja radionica”, oslikava i drugu strane medalje. Aktualna tema za industriju su nove izmjene Zakona o sigurnosti cestovnog prometa. Njima bi se po prvi puta definirala kategorija “osobnog prijevoznog sredstva” koja bi obuhvatila i električne romobile, a osiguravateljima naposljetku dao alat za obradu šteta. Iako je broj romobila eksplodirao zadnjih nekoliko godina u prometu, zakon ih ne prepoznaje, romobilisti se tretiraju kao pješaci, nema tehničkih zahtjeva o minimalnoj sigurnosti, a u isto vrijeme potencijalne štete mogu biti prilične.

“Trenutno nemamo podlogu za ocjenu odgovornosti vozača romobila u slučaju nesreće u kojoj sudjeluje s vozilom koje ima AO policu”, kaže Eduard Skenderović, zadužen za obradu šteta na osobama i vozilima u Graweu. Industrija još nije zauzela zajednički stav treba li zakonodavac propisati osiguranje električnih romobila obveznim ili ostaviti tu procjenu na volju vlasniku, no pozdravljaju konačno definiranje te kategorije kao prvog koraka.

Skenderović smatra da bi bolje rješenje obvezno osiguranje, po uzoru na Njemačku gdje se premija kreće između 35 i 75 eura.

Iz igračke u vozilo

Među prijedlozima osiguravatelja o sigurnijem prometu jest i onaj da bijeg s mjesta nesreće bude razlog za gubitak prava iz osiguranja.

75 eura

najveća je godišnja premija osiguranja električnog romobila u Njemačkoj

“U povijesti je ovo prvi puta da je iz dječje igračke nastalo prijevozno sredstvo, romobili su čudovišta na cesti”, plastično je sumirao Krunoslav Ormuž, profesor Fakulteta strojarstva i brodogradnje i stalni sudski vještak. Argumentirajući loše ciklističke sposobnosti, izostanka osvjetljenja i uglavnom nenošenja zaštitne kacige, a sve na vozilu koje uz nerijetke “prepravke” može dosegnuti i 50 km/h, Ormuž kaže da je poplava romobila iznimna opasnost za sve sudionike u prometu.

“Štete mogu biti ekstremno velike, materijalne i ljudske. Što ako autobus skrene s ceste da izbjegne romobil koji mu ‘izleti’? Tko je odgovoran? Nužno je uvesti evidencije i povezati romobile s vlasnicima koji imaju OIB, da se šteta poveže s odgovornom osobom”, kaže.

“Bilježimo pet puta više ozljeda zbog nesreća s romobilima nego prije, uglavnom su to prijelomi ekstremiteta te ozljede glave. Kada uzmete da glava pada s dva metra visine i to u brzini, dobivate izrazito teške ozljede”, kaže abdominalni kirurg Jakša Filipović Čugura iz KBC-a Sestre milosrdnice. Domaća industrija osiguranja u punim je pripremama za uvođenje eura i primjenu novog međunarodnog standarda IFRS 17 koje će donijeti nove troškove implementacije u kratkom roku.

“Teško razdoblje je ispred nas, jako zanimljivo. Kao industrija smo spremni, poznavajući i druge dijelove Europe mogu reći i spremniji od drugih”, zaključio je član Uprave Uniqa osiguranja Luka Matošić.

Autor: Ana Blašković
08. svibanj 2022. u 21:59
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close