U plastenicima obitelji Filakov i ljudi i bumbari rade punom parom, piše Agroklub. Cvjetovi rajčica moraju se oploditi brzo nakon otvaranja, zato se za učinkovito oprašivanje u ovom plasteniku koriste ovi zadružni kukci, koji obiđu do tri puta više cvjetova od pčela. To, dakako, osigurava veći prinos, ali i proizvodnju u harmoniji s prirodom.

U uzgoju ovdje ne koriste hormone, herbicide, fungicide niti insekticide, već isključivo biološku zaštitu, priča za Agroklub Darko Filakov  iz mjesta Gajić. U njihovim suvremenim plastenicima rajčice vise u grozdovina, a u pitanju je vrsta uzgoja povrća koja ne koristi zemlju. Korijenje ovih biljaka se razvija u hranjivoj otopini, u kojoj se kontroliraju mineralne tvari i kisik.

Domaće je in

Na tržište stižu prve ovogodišnje domaće rajčice iz Slavonije

Svaki mjesec Filakovi u Nizozemsku šalju uzorke biljaka na laboratorijsku analizu, kako bi pratili njihov razvoj i intervenirali na vrijeme ako je potrebno, u čemu im savjetima pomažu tamošnji stručnjaci.

Među najvećima u Hrvatskoj

Prednosti hidroponskog uzgoja su brojne, kaže Filakov, prije svega jer omogućava kontinuiranu proizvodnju kroz cijelu godinu.

Foto: Pixabay

Počeli su prvi u Hrvatskoj brati rajčicu, od 10. ožujka, a berbu će nastaviti sve do konca godine – nakon čega se objekti prazne, čiste i pripremaju za sljedeću sezonu.

Tu su kontrolirani svi uvjeti proizvodnje, pa je manja pojavnost štetnika za razliku od tradicionalnog uzgoja na otvorenom.

“Ovo gdje se sada nalazimo je jedan hektar proizvodnje, s njega godišnje beremo 550 tona rajčice.” Svaka se bere pojedinačno i slaže u gajbe te otprema kupcima. “Iz plastenika nam tjedno izlazi tri šlepera robe“, priča nam Darko, direktor obiteljske tvrtke Dalis d.o.o. pojašnjavajući kako je riječ o sorti Barteza tip Beef.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

“Pokazala nam se kao odlična sorta, otporna na bolesti. Daje krupne ovalne plodove koji teže i do 400 grama. Lijepe su crvene boje, okusa i kvalitete, mogu duže stajati na polici dućana, što naši kupci traže”, napominje ovaj mladi poljoprivrednik koji svakodnevno brine o proizvodnji brendiranoj kao Baranjsko povrće Filakov.

Na dva hektara površine pod plastenicima ove će godine ubrati više od 1.000 tona rajčice, što ih svrstava među najveće domaće proizvođače povrća u hidroponskom uzgoju. U Baranji jedino Belje ima nešto veće površine plasteničke proizvodnje.

Od stočarstva do povrća

Čitava je obitelj uključena u posao, Darkov otac je veterinarske struke, brat studira agronomiju, no ova tvrtka danas zapošljava još 25-ero ljudi, mahom žitelja ovog krajnjeg sjeveroistoka Baranje, na tromeđi Hrvatske, Mađarske i Srbije.

Klimatske promjene

Zbog suše moguća nestašica omiljenih domaćih jagoda

Poslovna priča Filakovih započela je prije gotovo tri desetljeća. Nekada su se bavili stočarstvom, a ratne su ih godine odvele u progonstvo, gdje su nedaleko Osijeka  obrađivali nešto zemlje i započeli uzgoj povrća. Najprije za sebe, a potom i za plasman na lokalnoj tržnici.

Nakon mirne reintegracije i povratka u rodni Gajić pokrenuli su posao proizvodnje povrća. “Praktički iz jedne bašče”, s osmjehom danas priča Darko.

Foto: Davor Puklavec/PIXSELL

Polako su ga širili, tisuću po tisuću kvadrata, podizali nove plastenike, uvodili nove tehnologije, radili i razvijali se, da bi se danas našli među 10 najvećih domaćih proizvođača povrća u hidroponskom načinu uzgoja.

Prije nekoliko godina, odlučili su proširiti i tehnološki unaprijediti proizvodnju, uvidjevši da kvalitetno domaće voće i povrće lako nađe put do kupca.

Nadali su se povratu investicije iz europskih fondova za poljoprivredu i ruralni razvoj. No, bilo je potrebno osigurati vlastiti novac da bi uopće započeli s modernizacijom.

Pri tome su imali podršku Zagrebačke banke, koja je njihovu projektnu ideju ocijenila ekonomski isplativom i korisnom za zajednicu te im je osigurala neophodna financijska sredstva za realizaciju njihovog poslovnog pothvata.

Izgradili su plastenike i opremili ih suvremenom tehnologijom za proizvodnju povrća, kojeg zagrijavaju na biomasu.  Izgradili su i hladnjaču za vlastite potrebe, te zaposlili lokalno stanovništvo. Brojne investicije koštale su ih 25 milijuna kuna.

Nova ulaganja

Ali njihove ambicije tu ne prestaju, dapače, ostavljaju dojam da je to tek početak. “Prošli smo i na mjeri 4.1.1. gdje idemo na proširenje još 4.700 kvadrata, dobili smo kredit Zagrebačke banke, koja nas godinama prati”, govori Darko i dodaje da su se prijavili i na mjeru za proizvodnju električne energije putem solarnih panela, ukupne snage 120kW.

Itekako vode računa o ekonomičnosti, pa najavljuju i investicije u smjeru korištenja geotermalnih izvora topline za zagrijavanje.

Danas ova tvrtka proizvodi povrće na 25.800 m2 grijanih i 4.000 m2 negrijanih plastenika. Glavni proizvod i zaštitni znak im je rajčica, a uzgajaju ovdje i druge povrtlarske kulture – papriku i krastavce. “Najviše radi postojećih kupaca i vlastitih kanala prodaje”, naglašava i otkriva da nemaju problema s plasmanom – da im je proizvodnja unaprijed ugovorena. “Svakog tjedan dogovaramo količine i cijene isporuka s otkupljivačima”, dodaje.

Povrtlarstvo

Proizvodnja rajčice pala 25%, a uvoz veći 5%

Svoje proizvode prodaju na domaćem tržištu, na malo, ali i na veliko, a od prošle godine nositeljem su i GlobalGAP certifikata. “Trgovački lanci nas to traže”, kazuje ovaj proizvođač.

Otvorili su specijalizirane trgovine putem kojih prodaju voće i povrće, koje nazivaju “tržnica u trgovini”, jer za razliku od tradicionalnih tržnica, kod njih, kažu, možete kupiti svježe voće i povrće tijekom cijelog dana.

“Nitko nam nikad nije vratio robu, uvijek dobijemo riječi hvale i kupci su zadovoljni” zaključio je Darko Filakov.