Ni lanjsko povećanje trošarina i porezne izmjene nije rezultiralo smanjenjem broja pušača u Hrvatskoj, pokazalo je najnovije istraživanje HUP-a i agencije Ipsos o tržištu duhanskih proizvoda. Njihov udjel u ukupnom stanovništvu je 28% i nije osjetno mijenjan u odnosu na ranije godine. Cijene duhanskih proizvoda lani su porasle za 7,3%, što je osjetno više nego u članicama EU, kao i u odnosu na ukupnu stopu inflacije, koja je u Hrvatskoj lani bila na razini od 2%. No, kako je udjel davanja državi u maloprodajnoj cijeni visok, čak 80%, udjel potrošnje neoporezivih duhanskih proizvoda i dalje je prisutan, iako je on, u odnosu pretpandemijsku 2019., osjetno smanjen, s 26 na 19%.

Zatekli ih na djelu

Pali s više od šest tona duhana, od novčane kazne se dugo neće oporaviti

Iva Tomić, HUP-ova glavna ekonomistica, ističe kako je time prema konzervativnim procjenama gubitak proračuna bio 1,3 milijarde kuna, s tim da se, zbog većeg prometa i cijena, u državnu blagajnu od duhanskih slilo osjetno više novca, gotovo 6 milijardi kuna s osnova trošarina, te 2 milijarde od PDV-a.

Hrvatski pušači uvjerljivo su najskloniji cigaretama, a na drugom je mjestu rezani duhan, no dok je kod pušača cigareta udjel onih koji koriste neoporezive proizvode na razini od 2%, kod korisnika rezanog duhana prevladava nabavljanje robe iz ilegalnih izvora i bez poreznih markica, on čak prelazi 67% u toj skupini pušača. No, s obzirom da pušači preferiraju cigarete, prema ovoj analizi, podjednak je doprinos obje skupine prihodima koje državi “pobjegnu”. HUP-ova ocjena je i da su mjere koje država poduzima na smanjenju ilegalnih kanala nabave lani bile izuzetno efikasne, MUP i Carinska uprava udvostručili su zapljene duhana, a čak je 8 puta više zaplijenjenih cigareta. Poslodavci sami priznaju da rijetko hvale državu, no u ovom slučaju puno je pozitivnih promjena poduzeto na zaštiti domaćeg tržišta, od uvoza najviše 40 cigareta, dok europske zemlje imaju i 20 puta veći prag, a i jedna je od rijetkih zemalja koja je uvodila ograničenja vezano uz sirovi duhan. Ono što očekuju u narednom razdoblju jest predvidivost.

Najveći broj pušača u Hrvatskoj inače je u županijama na središnjem dijelu zemlje, u kojima puši gotovo 38% punoljetnih stanovnika, a najmanje na sjeverozapadu, 22,6%. Češće puše muškarci nego žene, te oni koji žive u urbanim područjima, dok najniži udjel pušača ima dobna skupina iznad 65 godina.

Zanimljiv je podatak iz ankete, provedene inače među 3062 ispitanika, u kojoj na pitanje što bi pridonijelo prestanku kupovine neporezovanih proizvoda – uz očekivanu dominaciju cijene (43%), čak je 35% onih koji je odgovorilo da ništa ne bi utjecalo na njihovu odluku. To je značajno povećanje takvog stava u odnosu na prethodnu godinu, kada je takav stav imalo 19% ispitanika.