Vinska industrija i popularnost vina u Srbiji doživjela je revoluciju u posljednjih nekoliko godina. Koliko je u velikoj ekspanziji dovoljno govori podatak da je registriranih vinarija prije deset godina bilo tridesetak, a danas ih je više od 400.

Na upravo održanom sajmu vina u Beogradu, sve je prštalo od vinara željnih predstaviti novitete, a interes publike nije jenjavao do samoga kraja sajma. Već trinaestu godinu Wine Style salon jedan je od najuglednijih vinskih događaja u Srbiji na kojem se predstavljaju izabrani domaći i regionalni vinari, kao i vina iz cijeloga svijeta.

Patriotizam u čaši

Ove je godine publiku je dočekalo čak 70 izlagača koji su predstavili oko 400 vrsta vina, među kojima podrum Radovanović, Kovačević, Kozlović, Lastar, Gazdinstvo Cilić, Imperator, Vladimir, Bikicki, Aleksić, Fleurs de Prairie, Chateau Lestage Simon…

– Mi izdajemo časopis i organiziramo Wine Style sajam vina. Da, istina je – desila se revolucija u vinarskoj industriji, ali i među publikom koja je sve educiranija i zainteresiranija. I kod samih vina postoji sve veći pomak u smislu kvalitete, a sve je i više vrsta vina. I dalje većina ljudi u Srbiji voli puna vina s više alkohola i tanina, jaka, moćnija, iako taj trend opada. Tamjanika je primjerice postala popularna, kao i prokupac, a to su srpske autohtone sorta. To je razumljivo, jer svaka vinska zemlja se trudi potencirati svoje lokalne sorte koje joj daju imidž – rekao je Aleksandar Duković, vlasnik i glavni urednik magazina Wine Style magazina, koji je organizator vinskog salona.

Koje su razlike između prvog i ovogodišnjeg 13. sajma?

– Velika je razlika, neusporedivo je. Sjećam se da su prve godine ljudi natočili vino u čašu i pričali nasred sale, nije bilo interakcije s vinarima. Danas to nitko više ne radi, svi idu redom od vinara do vinara, probaju, prosipaju vino, znaju, grade svoj ukus – kaže Duković. Ističe kako je i uvoz vina sve veći. Italija je uvjerljivo već 20 godina na tronu kao najpopularnija, probija se Španjolska, francuska vina su generalno konkurentna ali imaju jake cijene. I regija je prisutna – Sjeverna Makedonija, Bosna, Crna Gora, Hrvatska.

Nenad Vučijak, vlasnik Team4 agencije za vinski consulting, koja je suorganizator sajma kaže kako u Srbiji najviše vole svoja, autohtona vina, a to su tamjanika i prokupac. Također, sve su popularnija prirodna i organska vina, od kojih se neka izvoze u Hrvatsku i imaju jako dobar odaziv – poput vina vinarija Bikicki.

europski parlament

‘Hrvatska može biti novo energetsko srce Europe’

Budućnost bez dima

Promjene počinju iznutra: Kompanija koja je redefinirala vlastitu budućnost

Foto: Mitar Mitrović

– Naša je vinarija smještena u Banoštor, na sjevernoj padini Fruške gore na samoj granici s nacionalnim parkom. Vinogradi imaju 25 hektara, od kojih mi koristimo 10-ak hektara. Imamo internacionalne sorte, ali najviše se bavimo proizvodnjom traminca. Godine 2020. smo napravili traminac koji je odležao u keramičkoj posudi od 400 litara i sada ga puštamo u prodaju isto u keramičkoj boci – to je novost. Radimo od početka na prirodnim, spontanim kvascima bez ikakvih umjetnih dodatka. U organsku certifikaciju krenuli smo 2019. godine i trebali bi upravo dobiti certifikat. S obzirom na to da su vinogradi na samoj granici s nacionalnim parkom upotreba umjetnih sredstava nje ni dopuštena i sve radimo u skladu s prirodom. Naša vina nazivamo “vina s minimumom intervencija” – pojasnila je razloge uspjeha Slavica Miletić iz vinarije Bikicki.

Koji su točno trendovi u vinu i kako dišu razna tržišta, otkrila nam je Milica Milanović, iskusna srpska sommelierka, koja je ove godine bila angažirana na štandu hrvatske kompanije Badel.

Popularna dalmatinska ‘crna’

– Badel je drugi puta na Wine style događanju i predstavila je vina iz svoje četiri vinarije. Ono što je ove godine naišlo na najbolji odaziv kod publike vina su vinarije Benkovac, internacionalne sorte, što je i u Hrvatskoj također najbolje prihvaćeno kod konzumenata. Badel je na hrvatskom tržištu s benkovačkom vinarijom lider. Zanimljivo je da je autohtona sorta babić iz vinarije Vinoplod iz Šibenika naišla na jako dobre reakcije publike ovdje u Srbiji. Isto tako popularan je plavac mali Ivan Dolac s Hvara – kaže sommelierka Milica Milanović.

Kao trend koji je izdvojila među vinskom publikom u Srbiji, a koji ljudi sve više razumiju, su biodinamička, organska vina.

– Ima već poprilično vinarija koje tome posvećuju posebnu pažnju. Jedna od njih i prva, najpriznatija je vinarija Imperator, pa Bikicki, Aleksandar Todorović… To je nešto što je rastući trend, ali i tradicija kojoj se vraćamo – pojasnila je sommelierka Milica Milanović.

Na štandu hrvatske vinarije Griffin Ivančić s Plešivice, vina je ponestalo u prvih tri sata sajma – toliki je bio interes.

– Prvi put smo ovdje na Wine Style salonu i očito je da beogradska vinska scena traži nešto novo i ovo nam je prvi put da imamo ovakav odaziv. Naši su najpoznatiji proizvodi Griffin pjenušci, imamo ih četiri, a ovaj put smo pripremili jedan rose provansalskog tipa – Griffin Ambasador. To nam je najnoviji proizvod – rekao je Krešimir Ivančić iz vinarije Griffin Ivančić koji je s kolegom Zvonimirom Kržanom uspješno zastupao boje vinarije s Plešivice – sve razvijenije vinarske regije u sjevernoj Hrvatskoj, kod Jastrebarskog.

Vinarija Stemina zastupala je središnju Srbiju. Vinogradarsko područje Trstenika odavno je poznato kao potencijalno jedno od najboljih u Srbiji, a tamo je Ljubivoje Pantić 2005. godine podigao vinariju Stemina i nazvao je po početnim slovima sina Stefana i kćerke Mine. Tada je bila 35 po redu registrirana vinarija u Srbiji, a danas je deset puta više registriranih vinarija.

– Od početka smo se deklarirali kao mala boutique vinarija, koja proizvodi do 20 tisuća litara vina godišnje. To je obiteljska vinarija i sva se vina zovu po članovima obitelji. Evo moje vino je rose Mina. Najpoznatije smo po njemu, jer se najviše prodaje. Ali jedno od najboljih vina u Srbiji je naše vino Draga, nazvano po mami, berba iz 2008. godine. Ono što je novitet jest da je u posljednje dvije godine krenulo razvijanje vinskog turizma. Dobili smo poticaje države, gradimo novu vinariju koja ima i degustacijsku salu za goste, blizu smo Vrnjačke Banje i nadamo se da će se početi razvijati vinski turizam u Srbiji. Radi se i novi autoput, pa se nadamo da ćemo biti dostupniji svima – optimistična je Mina Pantić iz Vinarije Stemina.