'Očito je to orkestar gdje se prave nevješti, iznenađeni, čude se, razgovarat će, a sami govore o tome kako su dogovarali cijelu ovu akciju. Hrvatska je vidjela puno orkestriranih akcija, ovo je jedna od tih', odgovorio je Plenković na upit nezavisnog zastupnika Hrvoja Zekanovića.

Podsjetio je kako je predsjednik Republike Zoran Milanović u predsjedničkoj kampanji govorio da neće koristiti institut pomilovanja, navevši kako na 275 zahtjeva koje je Ministarstvo pravosuđa proslijedilo Milanoviću on nije odgovorio niti na jedan.

Plenković je ocijenio kako je ta tema izazvala 'podjele među generalima, braniteljima i uopće u hrvatskom biću', a Vlada po tom pitanju nema nikakve ingerencije. Napominjući kako je 'propala ekipa koja je vodila Split godinu dana' i odvela Splićane u nove izbore govorila o 'smokvinu listu', a ovdje je 'krošnja listova, ničim izazvana, na štetu onih koji su potpisali taj apel'.

Milanović šuti svo vrijeme i čeka da vidi što će svi kazati Podsjetivši da je HDZ protiv tog pomilovanja, Plenković je rekao kako takva inicijativa treba ići od onih koji za to 'imaju naslov'.

'Mislim da je to velika slabost onoga tko je trebao podnositi zahtjev, to je pravni zastupnik ili obitelj, a ponajviše možda slabost onoga koji šuti svo vrijeme i čeka da vidi što ćemo mi svi o tome kazati, to je jedini koji, prema Ustavu, ima u svojoj nadležnosti davati pomilovanja', rekao je Plenković ciljajući na Milanovića.

Vezano uz Zekanovićevu opasku o Milanoviću kao 'glasnogovorniku Kremlja', istaknuo je kako je prošlo 56 dana od Ruske agresije na Ukrajinu, a on je još 24. veljače Milanoviću poslao pismo za sastanak Vijeća za nacionalnu sigurnost ali - odgovora nema. Hrvatska je jedina članica EU-a s Vijećem za nacionalnu sigurnost koje se nije sastalo nakon agresije na Ukrajinu. Ministar vanjskih i europskih poslova Gordan Grlić Radman rekao je, na upit HDZ-ova Gari Cappellija o pristupanju Hrvatske OECD-u, kako je to jedan od strateških prioriteta uz ulazak u Schengen i uvođenje eura. Poručio je da bi pristupanje OECD-u značilo puno za Hrvatsku, prije svega za nacionalnu reformu, poboljšanje investicijske klime, unapređenje korporativnog upravljanja tvrtki u državnom vlasništvu te borbu protiv korupcije u međunarodnim poslovnim transakcijama.