Tuzlanski kanton u BiH je u vrhu po proizvodnji gljiva jer godišnji urod iznosi do 600 tona. Dvije vrste već su našle i svoj put na regionalno i europsko tržište.

Tuzlanski kanton idealan je za uzgoj gljiva, prije svega zbog lake dostupnosti sirovina, ali i zbog kompanije za proizvodnju komposta i sjemena, odnosno micelija, piše Klix.ba.

Cilj je zaustaviti uvoz
I unatoč teškim ekonomskim okolnostima, uzgajivači tvrde da proizvodnja niti ove godine neće podbaciti.

“Naši kapaciteti već su popunjeni kompostom, tako da ćemo završiti sve planirane cikluse proizvodnje. Čak 70 posto naše proizvodnje temelji se na domaćem kompostu, koji se proizvodi u jedinoj BiH kompostari u Gradačcu, dok se ostalih 30 posto uvozi”, kaže Mujdin Tokić, predsjednik Grupacije proizvođača komposta i gljiva Tuzlanskog kantona.

Najviše uzgajaju šampinjone, a sve popularnije su shiitake gljive. U Tuzlanskom kantonu registrirano je 30 stalnih uzgajivača koji se proizvodnjom gljiva bave cijelu godinu, uz još oko 100 onih koji se tim poslom bave na proljeće i ujesen, kada su troškovi najmanji.

“Već je pet godina uzgoj gljiva na našem području stabiliziran te godišnja proizvodnja iznosi između 500 i 600 tona, za što se koristi gotovo 2000 tona komposta. Najviše su zastupljeni šampinjoni sa 70 posto proizvodnje, 20 posto je bukovača, dok je 10 posto shiitake”, ističe Tokić.

Kada je riječ o tržištu, on navodi da poremećaji dosad nisu zabilježeni, a još uvijek nije bilo ni povećanja cijena. Hoće li će poskupljenje uslijediti u sljedećem razdoblju Tokić ne zna, ali ako do toga dođe, bit će najviše do 10 posto.

“Cijene reporomaterijala kojeg koristimo za pakiranje proizvoda, poput posudica i folija, uz gorivo, značajno su povećane. Međutim, s prihvatljivim cijenama gljiva, odnosno blagim povećanjem, ako do njega dođe, cilj nam je zaustaviti mogući uvoz koji je ranijih godina u potpunosti blokiran”, nastavlja Tokić.

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?

Svaki proizvođač gljiva izravno je povezan s trgovačkim centrima i trgovinama. Uzgoj gljiva je bez posrednika u otkupu, a proizvođači nisu povezani u zadruge.

BiH proizvođači gljiva mogu zadovoljiti potrebe domaćeg tržišta, a osim tuzlanske regije, one se još proizvode u Sarajevu, Zenici, Doboju i Banjoj Luci. A tuzlanski uzgajivači već su se probili na regionalno, ali i dio europskog tržišta.

FBiH ne daje subvencije
“Određene količine gljiva već izvozimo, i možemo reći da smo zadovoljni. Šampinjone i shiitake izvozimo u Srbiju, Sjevernu Makedoniju, Crnu Goru, Njemačku i Nizozemsku”, dodaje Tokić.

On ističe da za proizvodnju gljiva na razini Federacije BiH nema subvencija, međutim, određena sredstva izdvaja vlada Tuzlanskog kantona. Prošle godine to je bilo 200.000 KM (oko 102.000 eura).