Fiskalni odbori ili pod sličnim imenima ustrojena tijela dugi niz godina u EU funkcioniraju kao dio sustava ekonomskog upravljanja koji uključuje i fiskalna pravila.

Jedna od osnovnih zadaća im je ukazivanje na posljedice političkih odluka na srednjoročnu i dugoročnu održivost javnih financija i javnog duga, pa se nerijetko opisuju i kao fiskalni “psi čuvari”.

Hrvatska povijest fiskalnih odbora, danas pod imenom Povjerenstva za fiskalnu politiku, u pogledu utjecaja i važnosti uglavnom je bila takva da su se u izvješćima Europske komisije iz godine u godinu ponavljale preporuke za jačanje uloge i neovisnosti tog tijela.

O toj temi, uz poseban naglasak na promicanje fiskalne transparentnosti i odgovornosti u upravljaju javnim financijama, kao i transparentnosti samih FO-a, glasnogovornica Ministarstva financija Sanja Bach objavila je knjigu koja je jučer predstavljena u organizaciji Instituta za javne financije i HNB-a.

Bila je to i prilika za razgovore o izazovima koji danas stoje pred PFP-om, koji je kod nas tek krajem 2021. zapravo postao stalno, neovisno i samostalno tijelo zaduženo za promicanje održivih javnih financije, a na njegovo čelo imenovana je tada Sandra Krtalić.

“Brojni su izazovi u budućem radu PFP-a, a za to je nužna potpora i angažman svih dionika, od izvršne vlasti i akademske i šire stručne zajednice, do gospodarstvenika i medija”,rekla je Krtalić.

Na razini EU, pak, trenutno se radi na reformi fiskalnih pravila. Prema Maroju Langu, ona bi mogla rezultirati dodatnim jačanjem njihovih analitičkih i komunikacijskih kapaciteta i instrumenata utjecaja na nacionalne fiskalne politike

Visoka razina logističke zrelosti

Logistika kao motor rasta: konkurentska prednost danas se gradi u lancu opskrbe

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?