Od petka u ponoć, kada je službeno završila predizborna kampanja za prvi krug, u zemlji vlada izborna šutnja i 12 kandidata više se ne smije obraćati javnosti niti održavati skupove.

No nekoliko bi ih moglo sudjelovati na “povorkama za budućnost” najavljenima za više gradova na inicijativu ljevičarskih organizacija.

Pravo glasa u nedjelju ima oko 48,7 milijuna birača koji će odrediti dvoje finalista koji će odmjeriti snage u drugom krugu 24. travnja.

Prvi krug zaključit će nekoliko mjeseci neobično suhoparne kampanje, koja se odvijala u sjeni pandemije covida-19 i rata u Ukrajini i u kojoj su mnoga druga važna pitanja, kao što su klimatske promjene, pala u drugi plan.

Prvi rezultati očekuju se u nedjelju u 20 sati po srednjoeuropskom vremenu, nakon zatvaranja birališta.

Birači nekih francuskih prekomorskih teritorija glasaju već u subotu.

Sve ankete već tjednima najavljuju reprizu dvoboja iz 2017. između Macrona i Le Pen, no zadnja ispitivanja pokazuju da je razlika između njih sve manja.

Projekcije za drugi krug ne isključuju moguću pobjedu Marine Le Pen, što bi bilo prvi put u Petoj Republici da na vlast dođe žena i uz to s krajnje desnice.

Budućnost bez dima

Iza kulisa 1.500 znanstvenika: Kako nastaju proizvodi koji mijenjaju duhansku industriju

Europsko energetsko tržište

‘Treba nam Europska energetska banka’

FOTO: REUTERS/Albert Gea

No iznenađenja su moguća i u prvom krugu jer je jako puno birača još neodlučno te zbog slabog odziva.

Mnogi politolozi strahuju da bi mogao biti oboren rekord od 21. travnja 2002. kada na prvi krug predsjedničkih izbora nije izišlo 28,4 posto birača, puno više nego 2017. (22,2 posto).

“Ovo su prvi izbori na kojima je toliko ljudi neodlučno, koji su promijenili mišljenje, gotovo svaki drugi Francuz”, rekao je politolog Pascal Perrineau.

Kandidat radikalne ljevice Jean-Luc Mélenchon, koji bi po anketama trebao biti treći, nada se da će se probiti u drugi krug.

Već tjednima poziva birače ljevice, koju predstavlja više kandidata, da glasaju upravo za njega.

Dio birača ekologa Yannicka Jadota, socijalistkinje Anne Hidalgo i komunista Fabiena Roussela mogao bi biti doveden u kušnju.

Za Mélenchonom slijedi kandidatkinja republikanske desnice Valérie Pécresse koja ne stoji dobro i izjednačena je s drugim kandidatom krajnje desnice, Ericom Zemmourom.

Republikanska fronta?

Zbog moguće konačne pobjede krajnje desnice, neki kandidati već su rekli kakvo će stajalište zauzeti u nedjelju navečer: Fabien Roussel neće štedjeti kritika Le Pen. Valérie Pécresse neće ništa sugerirati svojim biračima, ali će reći za koga će glasati u drugom kugu. No u Macronovu okruženju priznaju da refleks “republikanske fronte” koji mu je pomogao da bude izabran 2017. više nije izvjestan.

“Samo govoriti ‘no pasaran’ ovaj put neće upaliti”, priznaje jedan savjetnik vladajuće većine.

Smatrana ‘završenom pričom’ nakon neuspjeha 2017. i zabrinuta neko vrijeme zbog pojave na krajnje desnoj sceni Erica Zemmoura,  Le Pen se malo pomalo uzdigla i popravila svoj imidž, otišavši toliko daleko da je na skupu u petak rekla da je predstavnica “smirene Francuske” nasuprot “agresivnom” i “nervoznom” Macronu.

Zbog efekta spojenih posuda, kći i politička nasljednica krajnjeg desničara Jean-Marie Le Pena, izgleda “umjerena” zahvaljujući Zemmourovim ultra radikalnim stajalištima protiv islama i imigracije.

U kampanji je naglasak stavila na kupovnu moć, najvažnije pitanje za Francuze pritisnute inflacijom i povećanjem cijena energije.

Macron je u odnosu prema njoj u kampanju ušao jako kasno, igrajući na kartu vrhovnog zapovjednika posve zauzetog zdravstvenom i međunarodnom krizom.

To mu je u početku išlo u prilog, ali je kasnije moglo ostaviti dojam da nema osjećaja za svakodnevne brige građana.

Svjestan opasnosti, predsjednik od početka travnja poziva na “mobilizaciju” protiv “banalizirane” krajnje desnice, a u petak je ustvrdio da se osjeća “pobjednički a ne gubitnički”.

A što kažu ankete?

Ovi su izbori ključni za buduće usmjerenje Francuske, ali i Europe, a prvi krug odredit će koja će dva kandidata odmjeriti snage u drugom, 24. travnja.

FOTO: REUTERS/Gonzalo Fuentes

Ispitivanja javnog mnijenja pokazuju da će to biti Macron i Le Pen, koji će tako reprizirati svoj dvoboj iz 2017. kada je centristički političar postao najmlađi francuski predsjednik u povijesti zemlje.

S obzirom na to da desnicu i socijaliste koji su dominirali francuskom politikom zadnjih desetljeća na izborima očekuje pad u zaborav, krajnje lijevi političar Jean-Luc Melenchon trebao bi po anketama biti treći, premda on vjeruje da bi mogao proći u drugi krug.

I dok je Macron prije pet godina lako pobijedio Le Pen, ta politička veteranka koja se protivi imigraciji nastoji ublažiti svoj imidž i u zadnjim anketama sustiže predsjednika.

Moguće ga je pobijediti 

Macron je ušao u kampanju u posljednjem trenutku, rekavši da se usredotočio na rusku invaziju na Ukrajinu. Le Pen je u međuvremenu obilazila zemlju nastojeći pridobiti Francuze u pitanjima koja se tiču prije svega njihova svakodnevnog života.

Predsjednik se obratio pristašama na svojem prvom velikom predizbornom skupu tek u subotu, događaju koji je nalikovao na rock koncert, stupivši na pozornicu poput profesionalnog borca. No upozorio je da je poraz od Le Pen moguć.

„Pogledajte što se dogodilo s brexitom i mnogim drugim izborima: ono što se činilo nevjerojatnim zaista se dogodilo”, rekao je Macron, aludirajući na to kako je Donald Trump porazio Hillary Clinton na američkim predsjedničkim izborima 2016. godine.

Macron je u anketama dobio vjetar u leđa nakon odluke ruskog predsjednika Vladimira Putina da napadne Ukrajinu, ali Le Pen zadnjih tjedana smanjuje vodstvo koje se donedavno činilo sigurno.

Ispitivanje Harrisa Interactivea, čiji su rezultati objavljeni u ponedjeljak, pokazalo je da je Macronovo vodstvo u drugom krugu najmanje do sada – on mi mogao dobiti 51,5 posto glasova, a Le Pen 48,5 posto.

„Kada se govorilo da se očekuje automatski reizbor Emmanuela Macrona, pokazalo se da su to lažne vijesti”, rekla je Le Pen.

„Savršeno je moguće poraziti Emmanuela Macrona i radikalno promijeniti politiku ove zemlje”, dodala je.

Druge ankete daju Macronu nešto veću prednost, ali i dalje premalu da bi bila sigurna. Ispitivanje Ifop-Fiduciala, čiji su rezultati također objavljeni u ponedjeljak, pokazalo je da Macron ima potporu 53 posto ispitanika, a Le Pen 47 posto.

Marine Le Pen doživljava „snažnu dinamiku na kraju kampanje… Drugi krug će izgleda biti puno tješnji nego 2017. kada je Macron pobijedio s više od 66 posto glasova”, rekao je Jean-Daniel Levy, direktor Harris Interactivea.

„Klan, a ne okupljanje”

Ulozi su golemi. Macron obećava daljnje reforme Francuske ako osvoji novi mandat i vjerojatno će zadržati svoj status prvog državnika Europe nakon što je s vlasti otišla bivša njemačka kancelarka Angele Merkel.

Francuska na čelu s Le Pen vjerojatno bi zauzela strože stajalište prema imigraciji i integraciji, a dovedeno bi bilo u pitanje i zadržavanje globalnog diplomatskog utjecaja Pariza u svijetu nad kojim se nadvila sjena ruske agresije.

Ona nastoji detoksificirati svoju stranku od nasljeđa njezina osnivača, svojeg oca Jean-Mariea Le Pena pa ju je tako preimenovala u Nacionalno okupljanje (RN) umjesto Nacionalne fronte (FN), ali Macron i njegovi saveznici inzistiraju da se nije promijenila.

„To nije okupljanje, to je klan”, rekao je Macron u intervjuu za regionalne novine objavljenom u ponedjeljak.

Premda je u Njemačkoj socijaldemokrat Olaf Scholz naslijedio Merkel, desnica drugdje u Europi doživljava uzlet.

Mađarski premijer Viktor Obran, Putinov najbliži saveznik u EU-u, protekli je vikend na izborima dobio novi mandat.

Pobijedi li, Macron bi bio prvi francuski predsjednik od Jacquesa Chiraca 2002. koji je osvojio drugi mandat nakon što su desničar Nicolas Sarkozy i socijalist Francois Hollande vladali samo jedan.

Borba suparnika

Ankete prognoziraju da će Macron pobijediti u prvom krugu s više od 20 posto glasova, a slijedit će ga Le Pen i potom Melenchon, vođa krajnje lijeve Nepokorene Francuske (LFI).

On se oslanja na kasni uzlet zahvaljujući neobičnom događaju u utorak kad se kao hologram istodobno pojavio u 12 gradova širom zemlje sa skupa koji se održavao uživo u Lilleu.

„Macron protiv Le Pen – to se neće dogoditi” iszistirao je u utorak, ustvrdivši da bi se čak i on mogao provući u drugi krug umjesto Macrona. „Pogledajte krivulje (u anketama)”, rekao je za Sud Radio.

Drugi na ljevici, kandidati Zelenih i komunista nisu privukli pozornost birača, dok će socijalistička kandidatkinja Anne Hidalgo, gradonačelnica Pariza, po projekcijama teško dobiti i dva posto glasova.

Valerie Pecresse, kandidatkinja Republikanca, stranke bivših predsjednika Chiraca i Sarkozyja, izgleda da također nije u igri nakon kampanje koja nikada nije dobila na zamahu.

Sarkozy, koji i dalje ima utjecaja na desnici unatoč sudskim presudama zbog korupcije, nije se potrudio čak ni podržati je, što je za nju velik minus.

Krajnji desničar Eric Zemmour prošle se godine senzacionalno uključio u kampanju, ali je s vremenom posustao, a analitičari kažu da je zapravo pomogao Le Pen koja u odnosu na njega ostavlja umjereniji dojam.